Pitanje otkaza za vrijeme bolovanja izaziva značajnu zabrinutost među zaposlenicima u Hrvatskoj. Mnogi radnici strahuju da bi njihovo zdravstveno stanje moglo ugroziti njihovu radnu poziciju, što stvara dodatni stres tijekom perioda oporavka.
Prema hrvatskom Zakonu o radu, poslodavac ne smije dati otkaz radniku koji je na bolovanju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Međutim, otkaz je moguć ako je bolovanje nevezano za radne uvjete, posebno u slučajevima ekonomskih poteškoća tvrtke ili restrukturiranja.
Pravna složenost ove situacije zahtijeva detaljnije razumijevanje specifičnih okolnosti pod kojima je otkaz za vrijeme bolovanja zakonit ili nezakonit, što ovisi o prirodi bolovanja i razlozima za otkaz.
Zakonski okvir otkaza za vrijeme bolovanja prema hrvatskom Zakonu o radu
Hrvatski Zakon o radu jasno definira okolnosti pod kojima poslodavac može ili ne može dati otkaz radniku koji je na bolovanju. Ključna zaštita odnosi se na bolovanja koja su posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti – u tim slučajevima radnik uživa potpunu zaštitu od otkaza.
Međutim, kod bolovanja koja nisu povezana s radnim uvjetima, situacija je drugačija. Zakon dopušta izdavanje otkaza radniku i tijekom bolovanja u nekoliko specifičnih situacija:
- Kada tvrtka prolazi kroz ekonomske poteškoće koje zahtijevaju smanjenje broja zaposlenika
- U slučaju restrukturiranja ili reorganizacije poslovanja
- Kod izvanrednog otkaza zbog teške povrede radne obveze
- Kada istječe ugovor o radu na određeno vrijeme
Važno je napomenuti da otkazni rok može teći i tijekom bolovanja, što znači da radnik može primiti odluku o otkazu dok je na bolovanju. Zakonski, poslodavac je dužan prije davanja poslovno uvjetovanog otkaza pokušati rasporediti radnika na druge odgovarajuće poslove ili ga dodatno osposobiti za njih.
Za zaštitu vlastitih prava, radnici trebaju znati da im tijekom otkaznog roka pripada naknada plaće kao da su radili, bez obzira na bolovanje.
Kada poslodavac smije dati otkaz radniku na bolovanju
Zakon o radu jasno definira situacije u kojima poslodavac ima pravo dati otkaz radniku koji se nalazi na bolovanju. Ključno razlikovanje odnosi se na vrstu bolovanja – poslodavac ne smije otkazati ugovor radniku čije je bolovanje posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dok u drugim slučajevima otkaz može biti zakonit.
Poslodavac može dati otkaz radniku na bolovanju u sljedećim situacijama:
- Kada je bolovanje uzrokovano bolešću nevezanom za radni odnos
- Tijekom ekonomskih poteškoća koje zahtijevaju smanjenje broja zaposlenika
- Prilikom restrukturiranja tvrtke ili zatvaranja dijelova poslovanja
- U slučaju teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz)
- Kad ističe ugovor o radu na određeno vrijeme
Važno je napomenuti da otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja, već počinje teći tek kada radnik ozdravi. Međutim, Zakon propisuje ograničenje – ako je došlo do prekida rada tijekom otkaznog roka zbog bolovanja, radni odnos prestaje najkasnije šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu, bez obzira na trajanje bolovanja.
Za izvanredni otkaz tijekom bolovanja moraju postojati osobito važni razlozi, pri čemu poslodavac mora dokazati da zbog okolnosti nije moguć nastavak radnog odnosa, čak ni privremeno.
Kada poslodavac ne smije dati otkaz radniku na bolovanju
Zakon o radu jasno definira jednu apsolutnu zabranu otkazivanja ugovora o radu koja štiti radnike na bolovanju. Prema članku 38. Zakona o radu, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ova zabrana vrijedi tijekom cijelog razdoblja liječenja ili oporavka od takve ozljede ili bolesti.
Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad u roku od tri dana te dostaviti liječničku potvrdu. Privatna bolovanja (ona koja nisu povezana s ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću) ne uživaju istu razinu zaštite, iako se i kod njih primjenjuju određena pravila – otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja, već počinje teći tek nakon završetka bolovanja.
Važno je naglasiti da poslodavac također ne može otkazati ugovor o radu radniku ako mu prethodno nije ponudio zaposlenje na drugim odgovarajućim poslovima ili ga pokušao dodatno obrazovati i osposobiti za druge poslove unutar organizacije. Ovo pravilo posebno vrijedi kod poslovno uvjetovanih otkaza.
Razlika između bolovanja zbog ozljede na radu i drugih vrsta bolovanja
Zakon o radu pravi jasnu distinkciju između bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i bolovanja iz drugih razloga. Ova razlika fundamentalno utječe na zaštitu radnika tijekom bolovanja i mogućnost dobivanja otkaza.
Bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pruža potpunu zaštitu radniku. Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog ozljede nastale na radnom mjestu ili profesionalne bolesti. Ova zabrana vrijedi tijekom cijelog razdoblja liječenja ili oporavka, bez vremenskog ograničenja.
Nasuprot tome, bolovanje zbog privatnih razloga (poput bolesti nevezane za rad) ne osigurava istu razinu zaštite. Poslodavac može donijeti odluku o otkazu ako za to postoji zakonom opravdani razlog, primjerice:
- Ekonomske poteškoće koje zahtijevaju smanjenje broja zaposlenika
- Organizacijske promjene ili restrukturiranje tvrtke
- Nezadovoljavajući radni učinak radnika prije bolovanja
- Teška povreda radne obveze (osnova za izvanredni otkaz)
Važno je razumjeti da čak i kod privatnog bolovanja otkazni rok ne teče tijekom bolovanja radnika, osim ako je radnik oslobođen obveze rada tijekom otkaznog roka. U tom slučaju, otkazni rok može teći i tijekom bolovanja, neovisno je li radnik na bolovanje otišao nakon dobivanja otkaza ili je već bio na bolovanju u trenutku otkaza.
Tijek otkaznog roka za vrijeme bolovanja
Otkazni rok ima svoja specifična pravila kada se radnik nalazi na bolovanju. Najvažnije je znati da otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja, nego počinje teći tek nakon prestanka bolovanja. Ovo pravilo štiti radnike i daje im mogućnost potpunog oporavka prije suočavanja s postupkom prestanka radnog odnosa.
Zakonom o radu utvrđeno je važno ograničenje – ako je radnik na bolovanju kad dobije odluku o otkazu ili se razboli tijekom otkaznog roka, radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu, bez obzira na trajanje bolovanja. Ovo ograničenje postavlja gornju granicu zaštite radnika i daje poslodavcima pravnu sigurnost.
Situacija se razlikuje kod radnika koji su oslobođeni obveze rada tijekom otkaznog roka. Ako takav radnik ode na bolovanje, otkazni rok nastavlja teći jer je radnik već oslobođen obveze dolaska na posao. U ovom slučaju radnik ima pravo na naknadu plaće kao da radi, a ne na naknadu za bolovanje. Poslodavac ovu činjenicu mora uredno evidentirati u evidenciji radnog vremena.
Kod izračuna duljine otkaznog roka uzima se u obzir ukupni radni staž kod istog poslodavca, čak i ako je bilo prekida u radnom odnosu. Prekid od nekoliko mjeseci ne utječe na izračun otkaznog roka ako je radnik ponovno zaposlen kod istog poslodavca.
Izvanredni otkaz tijekom bolovanja
Izvanredni otkaz tijekom bolovanja predstavlja specifičnu situaciju u radnim odnosima. Zakon o radu jasno navodi da poslodavac ne može dati otkaz radniku isključivo zbog činjenice da je na bolovanju. Međutim, poslodavac ima pravo izvanredno otkazati ugovor o radu radniku koji se nalazi na bolovanju ako postoje drugi opravdani razlozi.
Okolnosti koje omogućuju izvanredni otkaz tijekom bolovanja uključuju:
- Tešku povredu radne obveze (npr. krađa imovine poslodavca)
- Kršenje ugovornih obveza koje onemogućava nastavak radnog odnosa
- Namjerni ili krajnje nemarni postupci koji uzrokuju materijalnu štetu
- Lažno prikazivanje bolovanja kada radnik zapravo radi kod drugog poslodavca
Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev 2140/2019-2 potvrdio je da bolovanje samo po sebi nije zaštita od otkaza ako je otkaz utemeljen na drugim zakonskim razlozima. Ključno je da razlog otkaza nije izostanak s posla zbog opravdanog bolovanja, već neka druga okolnost propisana zakonom.
Za zakonitu provedbu izvanrednog otkaza tijekom bolovanja, poslodavac mora:
- Dokazati postojanje opravdanog razloga nevezanog za bolovanje
- Uručiti pisanu odluku o otkazu s detaljnim obrazloženjem
- Poštovati rok od 15 dana za izvanredni otkaz od saznanja za činjenice na kojima se temelji
- Omogućiti radniku izjašnjavanje o razlozima otkaza
Izvanredni otkaz stupa na snagu danom dostave odluke radniku, bez otkaznog roka, neovisno o tome što je radnik na bolovanju.
Naknada plaće i ostala materijalna prava tijekom bolovanja i nakon otkaza
Naknada plaće tijekom bolovanja ovisi o uzroku bolovanja i trenutnom statusu radnog odnosa. Radnici na bolovanju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ostvaruju pravo na naknadu u visini 100% od osnovice za izračun naknade plaće. Kod bolovanja iz privatnih razloga, naknada iznosi 70% od osnovice za prvih šest mjeseci, a nakon toga 80%.
Radnici kojima je uručen otkaz dok su na bolovanju zadržavaju pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja bolovanja, neovisno o tome što im je radni odnos otkazan. Otkazni rok počinje teći tek nakon prestanka bolovanja.
U slučaju oslobođenja od obveze rada tijekom otkaznog roka, radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio. Ovo pravo vrijedi i ako radnik ode na bolovanje tijekom tog razdoblja. Bitno je naglasiti da tada otkazni rok nastavlja teći unatoč bolovanju.
Otpremnina kao materijalno pravo isplaćuje se radnicima kojima je otkazan ugovor o radu, osim u slučaju izvanrednog otkaza zbog teške povrede radne obveze. Čak i ako radnik umre tijekom otkaznog roka, njegovi nasljednici imaju pravo na isplatu otpremnine pod uvjetom da je odluka o otkazu postala pravomoćna prije smrti radnika.
Radnici koji sami daju otkaz nemaju zakonsko pravo na otpremninu, bez obzira nalaze li se na bolovanju ili ne. Isto vrijedi za radnike s manje od dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca.
