Inkluzivni dodatak predstavlja značajnu novinu u sustavu socijalne skrbi Republike Hrvatske koja mijenja pristup podršci za osobe s invaliditetom. Ova financijska potpora uvedena je kako bi se unaprijedila kvaliteta života osoba s invaliditetom i osigurala njihova bolja uključenost u društvo.
Pravo na inkluzivni dodatak u Hrvatskoj imaju osobe s trajnim invaliditetom ili dugotrajnim teškim oštećenjem zdravlja kojima je potrebna podrška za izjednačavanje mogućnosti uključivanja u zajednicu. Uvjeti uključuju stupanj invaliditeta prema službenoj procjeni, financijski cenzus i državljanstvo RH ili reguliran boravak.
Razumijevanje kriterija i postupaka za ostvarivanje ovog prava često predstavlja izazov za potencijalne korisnike i njihove obitelji. Detaljniji pregled uvjeta, potrebne dokumentacije i načina podnošenja zahtjeva otkriva kako najučinkovitije pristupiti ovom važnom pravu.
Zakon o inkluzivnom dodatku i njegov značaj u 2025. godini
Zakon o inkluzivnom dodatku donosi značajne promjene u sustavu socijalne potpore za osobe s invaliditetom u 2025. godini.
Novi zakonski okvir omogućava jednostavniji pristup financijskoj pomoći kroz objedinjavanje više ranijih naknada u jedinstveni inkluzivni dodatak.
Glavne prednosti novog sustava uključuju povećanje mjesečnih iznosa za 15-30% ovisno o stupnju invaliditeta te smanjenje birokracije eliminacijom potrebe za podnošenjem višestrukih zahtjeva različitim institucijama.
Pravni stručnjaci posebno ističu kako će Zakon o inkluzivnom dodatku uvesti transparentnije kriterije procjene potreba korisnika kroz jedinstveni registar osoba s invaliditetom.
Ovaj registar osigurava brže ostvarivanje prava i precizniju evidenciju stvarnih potreba, što dugoročno omogućava bolje planiranje proračunskih sredstava za socijalnu potporu.
Pet razina inkluzivnog dodatka i pripadajući iznosi
Inkluzivni dodatak dodjeljuje se prema procjeni funkcionalnih sposobnosti kroz pet jasno definiranih razina. Svaka razina odgovara određenom postotku osnovice i isplaćuje se u fiksnim mjesečnim iznosima.
1. razina: 600% osnovice (720 EUR)
Prva razina inkluzivnog dodatka osigurava najveći financijski iznos od 720 eura mjesečno, što predstavlja 600% osnovice socijalne naknade.
Ova razina namijenjena je osobama s najtežim oblicima invaliditeta koje zahtijevaju potpunu podršku u svakodnevnom funkcioniranju.
Korisnici prve razine uključuju osobe s teškim višestrukim oštećenjima koje ne mogu samostalno obavljati osnovne životne funkcije poput hranjenja, oblačenja ili održavanja osobne higijene te trebaju 24-satnu njegu i nadzor.
2. razina: 400% osnovice (480 EUR)
Druga razina dodatka iznosi 480 eura mjesečno, odnosno 400% osnovice. Pripada osobama s teškim invaliditetom koje imaju značajna funkcionalna ograničenja u minimalno tri područja svakodnevnog života.
Ova kategorija obuhvaća korisnike koji trebaju redovitu pomoć za većinu svakodnevnih aktivnosti, ali mogu samostalno obavljati određene jednostavnije zadatke uz prilagodbu ili podršku. Korisnici ove razine često trebaju prilagođenu opremu i redovitu pomoć druge osobe.
3. razina: 360% osnovice (432 EUR)
Treća razina osigurava 432 eura mjesečno, što odgovara 360% osnovice. Dodjeljuje se osobama sa srednjim do težim stupnjem invaliditeta koje imaju znatna funkcionalna ograničenja u dva područja svakodnevnog života.
Korisnici treće razine mogu samostalno obavljati dio aktivnosti, no za kompleksnije zadatke potrebna im je pomoć ili nadzor. Ova razina često obuhvaća osobe s djelomičnom pokretljivošću koje koriste pomagala poput štaka ili invalidskih kolica.
4. razina: 135% osnovice (162 EUR)
Četvrta razina inkluzivnog dodatka iznosi 162 eura mjesečno, što predstavlja 135% osnovice. Namijenjena je osobama s umjerenim invaliditetom koje imaju ograničenja u jednom području svakodnevnog funkcioniranja.
Korisnici ove razine uglavnom su samostalni u većini aktivnosti, ali trebaju povremenu podršku ili prilagodbu za određene zadatke. Ova kategorija često uključuje osobe s lakšim motoričkim teškoćama, senzoričkim oštećenjima ili kroničnim zdravstvenim stanjima koja povremeno ograničavaju funkcionalnost.
5. razina: 115% osnovice (138 EUR)
Peta razina osigurava najniži iznos od 138 eura mjesečno, što odgovara 115% osnovice. Dodjeljuje se osobama s blažim stupnjem invaliditeta koje imaju manja funkcionalna ograničenja koja ne utječu značajno na svakodnevni život.
Korisnici ove razine uglavnom su potpuno samostalni uz minimalne prilagodbe ili povremenu podršku. Ova kategorija često obuhvaća osobe s lakšim kroničnim stanjima, blažim oštećenjima vida ili sluha, ili osobe s invaliditetom koje su gotovo potpuno integrirane u redovne životne aktivnosti.
Gdje, kada i kako podnijeti zahtjev za inkluzivni dodatak?
Zahtjev za inkluzivni dodatak podnosi se nadležnom centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta osobe s invaliditetom. Podnositelji zahtjeva mogu predati dokumentaciju osobno u poslovnici centra ili putem e-Građani sustava koji omogućava digitalno podnošenje.
Zahtjev je moguće predati tijekom cijele godine bez vremenskog ograničenja, pri čemu pravo na dodatak počinje teći od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja kompletne dokumentacije.
Obrazac zahtjeva sadrži tri ključna dijela: osobne podatke podnositelja, podatke o vrsti invaliditeta i funkcionalnim oštećenjima te imovinsko-financijsku izjavu.
Uz osnovni obrazac, potrebno je priložiti medicinsku dokumentaciju ne stariju od 6 mjeseci, presliku osobne iskaznice, rješenje o skrbništvu (ako je primjenjivo) i potvrdu o prihodima svih članova kućanstva za prethodna 3 mjeseca.
Najčešće prepreke i pogreške prilikom podnošenja zahtjeva
Podnositelji zahtjeva za inkluzivni dodatak često nailaze na nekoliko uobičajenih prepreka koje mogu značajno odgoditi odobravanje naknade.
Nepotpuna medicinska dokumentacija predstavlja najčešći problem jer mnogi aplikanti prilažu zastarjele nalaze ili izostavljaju ključne specijalističke procjene. Centri za socijalnu skrb izvještavaju da približno 40% inicijalnih zahtjeva sadrži dokumentaciju stariju od šest mjeseci koja se smatra nevažećom.
Netočno ispunjeni obrasci imovinsko-financijske izjave čine drugu veliku prepreku. Podnositelji često izostavljaju podatke o svim prihodima kućanstva ili pogrešno navode vrijednost imovine. Takve pogreške rezultiraju automatskim odbijanjem zahtjeva i potrebom za ponovnim podnošenjem.
Propuštanje rokova za dopunu dokumentacije također uzrokuje nepotrebna kašnjenja. Nakon predaje inicijalnog zahtjeva podnositelji imaju 15 dana za dostavu dodatne dokumentacije koju zatraži Centar za socijalnu skrb. Statistika pokazuje da 25% podnositelja prekorači ovaj rok što produžuje postupak za minimalno 30 dana.
Obiteljski status i inkluzivni dodatak: Utjecaj na pravo
Obiteljski status izravno utječe na ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak kroz nekoliko ključnih odrednica.
Samci s invaliditetom ostvaruju pravo na puni iznos dodatka prema utvrđenoj razini, dok osobe u zajedničkom kućanstvu podliježu dodatnoj provjeri ukupnih prihoda obitelji.
Imovinsko-financijski cenzus za obitelji s više članova računa se prema posebnoj formuli koja uzima u obzir ukupan broj članova kućanstva i njihove prihode.
Bračni status osobe s invaliditetom utječe na konačni iznos dodatka kroz primjenu različitih faktora:
- Samci imaju faktor 1.0 za izračun cenzusa
- Parovi bez djece primjenjuju faktor 1.5
- Obitelji s djecom dobivaju dodatnih 0.3 po svakom djetetu
Zakon posebno štiti jednoroditeljske obitelji gdje je roditelj s invaliditetom, primjenjujući povoljniji koeficijent pri izračunu. Skrbnici djece s invaliditetom ostvaruju pravo na dodatak neovisno o vlastitim prihodima kada brinu o djetetu s najvišim stupnjem invaliditeta.
Slučajevi kada pravo na inkluzivni dodatak nije moguće ostvariti
Zakon o inkluzivnom dodatku jasno definira situacije u kojima osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti pravo na ovu financijsku potporu.
Pravo na inkluzivni dodatak nije moguće ostvariti ako osoba ima imovinu čija vrijednost prelazi zakonski određen iznos od 250.000 eura, što uključuje nekretnine i druge oblike imovine izuzev objekta u kojem osoba stanuje. Ovo ograničenje ne odnosi se na imovinu koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti ako ta djelatnost osigurava egzistenciju osobe.
Osobe koje su smještene u institucionalnu skrb duže od 30 dana također gube pravo na inkluzivni dodatak. Ovo se odnosi na korisnike domova za starije i nemoćne osobe, bolnice za dugotrajno liječenje i rehabilitacijske centre gdje je osoba na potpunoj skrbi države.
Ako osoba s invaliditetom ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu prema drugim propisima, ne može istovremeno primati i inkluzivni dodatak. Korisnik mora izabrati povoljniju opciju jer je zakonom zabranjeno dvostruko ostvarivanje prava na sličnu vrstu socijalne naknade.
