Zašto nastaju alergije: uzroci i faktori koji ih pokreću

Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno se bore s alergijskim reakcijama, od blagih simptoma poput kihanja do ozbiljnih problema s disanjem. Ova raširena pojava često ostavlja ljude zbunjene o tome zašto njihov imunološki sustav reagira na naizgled bezazlene tvari.

Alergije nastaju kada imunološki sustav prepozna bezazlene tvari poput peludi, hrane ili prašine kao opasne prijetnje i oslobađa histamin kao obrambenu reakciju, što dovodi do upale i simptoma koje povezujemo s alergijskim reakcijama.

Razumijevanje složenih mehanizama koji pokreću alergijske reakcije ključno je za sve koji žele bolje upravljati svojim zdravljem. Znanstvenici su identificirali fascinantan splet genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika koji određuju zašto neki ljudi razvijaju alergije, dok drugi ostaju netaknuti istim okidačima kroz cijeli život.

Što Su Alergije I Kako Funkcioniraju

Alergije predstavljaju jedan od najčešćih zdravstvenih problema suvremenog doba, a njihovo razumijevanje ključno je za uspješno upravljanje simptomima i poboljšanje kvalitete života.

Definicija Alergijske Reakcije

Alergijska reakcija nastaje kada imunološki sustav prepozna bezazlenu tvar kao potencijalnu prijetnju i reagira pretjerano. Ovaj proces uključuje kompleksnu kaskadu biokemijskih procesa koji se aktiviraju u trenutku kada organizam prvi put dođe u kontakt s alergenom.

Alergeni mogu biti različitog podrijetla – pelud trava i drveća, prašina, dlake životinja, određena hrana poput oraha ili školjaka, lijekovi kao što je penicilin ili insektni ubodi. Kad se organizam prvi put susretne s alergenom, on ga “pamti” stvarajući specifična protutijela zvana imunoglobulin E (IgE).

Senzibilizacija predstavlja početnu fazu u kojoj se organizam priprema za buduće reakcije. Tijekom ovog procesa, imunološke stanice stvaraju memoriju o određenom alergenu, što znači da će svaki sljedeći kontakt s istom tvari rezultirati sve snažnijom reakcijom.

Simptomi alergijske reakcije mogu se manifestirati na različite načine – od blagog kihanja i svrbljenja očiju do ozbiljnih kožnih promjena poput crvenila i oteklina. U najgornjim slučajevima može doći do anafilaktičnog šoka, stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Uloga Imunološkog Sistema

Imunološki sustav funkcionira kao složena mreža obrane koja štiti organizam od patogena. U normalnim uvjetima, on prepoznaje razliku između korisnih i štetnih tvari, no kod alergijskih osoba ovaj mehanizam “griješi” identificirajući bezazlene supstance kao opasne.

Mastociti i bazofili predstavljaju ključne stanice u alergijskim reakcijama. Ove specijalizirane imunološke stanice sadržavaju granule punjene histaminom i drugim medijatorima upale. Kada IgE protutijela na njihovoj površini prepoznaju alergen, stanice oslobađaju svoj sadržaj u okolno tkivo.

Histamin djeluje kao glavni pokretač alergijskih simptoma kroz nekoliko mehanizama. On uzrokuje širenje krvnih žila što rezultira crvenilom kože, povećava propusnost kapilara što dovodi do oteklina, te stimulira živčane završetke uzrokujući svrbež i bol.

Kaskada upale koja se pokreće tijekom alergijske reakcije uključuje brojne kemijske tvari. Osim histamina, oslobađaju se leukotrijeni koji uzrokuju sužavanje dišnih putova, prostaglandini koji pojačavaju upalu, te citokini koji privlače dodatne imunološke stanice u područje reakcije.

Regulacija alergijskih reakcija ovisi o ravnoteži između različitih tipova imunoloških stanica. T-helper 2 limfociti potiču alergijske reakcije, dok regulatorni T-limfociti nastoje ih kontrolirati i ograničiti njihov intenzitet.

Genetska Predispozicija Kao Glavni Uzrok Alergija

Genetika igra ključnu ulogu u razvoju alergija – oko 70% sklonosti alergijskim reakcijama naslijeđuje se od roditelja. Znanstvena istraživanja pokazuju da djeca čiji roditelji pate od alergija imaju značajno veću vjerojatnost razvoja vlastitih alergijskih problema.

Nasljedni Faktori

Specifični geni reguliraju sklonost alergijama kroz nasljeđivanje određenih varijanti koje utječu na imunološki sustav. Gen HLA-DRB1 kontrolira način na koji tijelo prepoznaje i reagira na alergene, dok STAT6 gen regulira proizvodnju IgE protutijela. Kada dijete nasljeđuje “problematične” varijante ovih gena, njegov imunološki sustav češće percipira bezazlene tvari kao prijetnje.

Kromosomske regije 5q31-q33 i 11q13 sadrže klastere gena odgovornih za alergijske reakcije. Ove regije nose gene za citokine poput IL-4, IL-5 i IL-13, koji su ključni medijatori alergijskih upala. Varijacije u ovim genima određuju koliko snažno će tijelo reagirati na alergene poput peludi, prašine ili određene hrane.

Polimorfizmi u FcεRI genu utječu na osjetljivost mastocita na IgE protutijela. Ovaj gen kodira receptor koji se veže za IgE protutijela na površini stanica odgovornih za alergijske reakcije. Kada je ovaj receptor preaktivan zbog genetskih varijanti, potrebna je manja količina alergena da se pokrene reakcija.

Mutacije u genu za filagrin (FLG) povećavaju rizik od atopijskog dermatitisa i astme. Filagrin je protein koji održava barijeru kože, a njegove mutacije dovode do povećane propusnosti kože za alergene. Ljudi s ovim mutacijama imaju 2-3 puta veći rizik od razvoja ekcema i drugih alergijskih bolesti.

Obiteljska Anamneza Alergija

Djeca čiji oba roditelja pate od alergija imaju 60-80% šanse da će i sama razviti alergijske probleme. Ova statistika dramatično se smanjuje kada samo jedan roditelj ima alergije – tada je vjerojatnost oko 25-35%. Istraživanja pokazuju da se ne nasljeđuju specifične alergije, već opća sklonost alergijskim reakcijama.

Tip alergije koju dijete razvije često se razlikuje od roditeljskih alergija. Roditelj može patiti od alergije na pelud, dok dijete razvije alergiju na hranu ili astmu. Ova pojava objašnjava se činjenicom da se nasljeđuje sklonost preosjetljivosti imunološkog sustava, ne specifična reakcija na određeni alergen.

Braća i sestre dijele sličnu genetsku osnovu za alergije u 25-50% slučajeva. Ova varijabilnost ovisi o tome koliko genetskog materijala dijele – identični blizanci imaju gotovo identične alergijske profile, dok fraterni blizanci i obična braća/sestre pokazuju veće razlike u tipovima i jačini alergijskih reakcija.

Majčina anamneza alergija snažnije utječe na dijete od očeve. Znanstvenici vjeruju da je ovaj fenomen povezan s epigenetskim promjenama koje se prenose kroz majčinu lozu, te s činjenicom da majka prenosi određene protutijela kroz posteljicu tijekom trudnoće. Djeca alergičnih majki imaju 40% veću šansu razvoja alergija nego djeca alergičnih očeva.

Utjecaj Okoliša Na Razvoj Alergijskih Reakcija

Moderna znanstvena istraživanja sve jasnije povezuju kvalitetu okoliša s porastom alergijskih bolesti u urbanim sredinama.

Zagađenost Zraka I Kemikalije

Zagađenost zraka djeluje kao snažan katalizator alergijskih reakcija, osobito u velikim gradovima poput Zagreba i Splita. Čestice dušikovih oksida iz prometa prodiru duboko u dišni sustav i oštećuju sluznicu, što omogućuje alergenima lakše prodiranje u organizam. Jedna studija Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da djeca koja žive uz prometne ceste imaju 40% veću vjerojatnost razvoja astme od one koja žive u manje zagađenim područjima.

Industrijske kemikalije stvaraju dodatni teret za imunološki sustav koji pokušava razlikovati stvarne prijetnje od bezazlenih tvari. Formaldehid iz namještaja, parfemi iz deterdženta i pesticidi iz poljoprivrednih proizvoda mogu potaknuti preosjetljivost kod genetski predisponiranih osoba. Životinje kućni ljubimci koji žive u visoko zagađenim područjima također češće razvijaju alergijske kožne reakcije.

Ozon na prizemnoj razini pojačava upalne procese u dišnom sustavu, što čini alergene poput peludi agresivnijima. Kada se čestice zagađenja kombiniraju s peludi brezovih stabala u proljeće, simptomi alergijskog rinitisa mogu biti dvostruko intenzivniji nego u čistom zraku.

Klimatske Promjene I Sezonski Alergeni

Klimatske promjene dramatično mijenjaju obrazac sezonskih alergena i produljuju sezone cvatnje diljem Europe. Temperature koje rastu brže od prirodnog ritma dovele su do toga da se sezona peludi u Hrvatskoj produljila za gotovo mjesec dana u odnosu na 1990-e godine.

Povećane koncentracije ugljičnog dioksida stimuliraju biljke da proizvode više peludi – ambrozija danas proizvodi čak 60% više alergenih čestica nego prije 30 godina. Ova invazivna biljka proširila se iz Slavonije prema sjeverozapadnim krajevima Hrvatske zbog blažih zima koje više ne uništavaju njena sjemenja.

Ekstremni vremenski uvjeti poput oluja i jakih vjetrova raznose alergene na veće udaljenosti. Pljuskovi koji naglo prekidaju suha razdoblja uzrokuju fenomen “thunder asthma” – masovne alergijske napade koji pogađaju tisuće ljudi istovremeno. Britanci su 2016. godine zabilježili preko 8.500 hitnih poziva zbog ovog fenomena tijekom jedne oluje.

Promjena oborina također utječe na rast plijesni u zatvorenim prostorima. Povećana vlažnost tijekom dugih kišnih razdoblja stvara idealne uvjete za Aspergillus i Penicillium vrste koje mogu potaknuti kronične respiratorne probleme. Stambene zgrade iz socijalističkog perioda s lošom ventilacijom posebno su pogodne za razvoj ovakvih problema.

Higijena Hipoteza I Smanjeno Izlaganje Mikroorganizmima

Moderna higijena hipoteza objašnjava zašto su alergije postale pravi problem 21. stoljeća, osobito u razvijenim zemljama.

Prekomjerna Čistoća U Djetinjstvu

Prekomjerno sterilizirani uvjeti u kojima odrastaju današnja djeca mogu paradoksalno povećati rizik od razvoja alergija. Istraživanja pokazuju da djeca koja odrastaju u preredno čistim domovima imaju 40% veću vjerojatnost razvoja astme i alergijskih dermatitisa.

Antibakterijski proizvodi, koji su postali standard u većini hrvatskih domova, uništavaju korisne mikroorganizme koji bi inače “trenirali” dječji imunološki sustav. Dezinfekcijska sredstva koja koristimo za čišćenje svih površina eliminiraju prirodnu mikrofloru koja je tijekom tisućljeća pomagala ljudskom imunološkom sustavu da se pravilno razvije.

Djeca koja su minimalno izložena uobičajenim bakterijama u prvim godinama života imaju imunološki sustav koji je “nezaposlen” – umjesto da se fokusira na stvarne prijetnje, počinje reagirati na bezazlene tvari poput peludi ili hrane. Ovaj fenomen objašnjava zašto su alergije rjeđe u ruralnim područjima gdje djeca prirodno dolaze u kontakt s većom raznolikošću mikroorganizama.

Nedostatak Kontakta S Bakterijama

Nedovoljno izlaganje bakterijama u ranom djetinjstvu ostavlja imunološki sustav neiskusan i sklon pretjeranim reakcijama. Znanstvenici su utvrdili da djeca koja imaju kontakt s kućnim ljubimcima, žive na farmama ili imaju stariju braću i sestre znatno rjeđe razvijaju alergije.

Carski rez također može utjecati na razvoj alergija jer dijete ne prolazi kroz porodni kanal majke, gdje bi se prirodno koloniziralo korisnim bakterijama. Statistike pokazuju da djeca rođena carskim rezom imaju 23% veću vjerojatnost razvoja alergija u prvih pet godina života.

Prekomjerna uporaba antibiotika u ranom djetinjstvu dodatno narušava prirodnu ravnotežu mikroflore u crijevima. Ova mikroflora igra ključnu ulogu u “obrazovanju” imunološkog sustava – kada je narušena, sustav gubi priliku da nauči razlikovati prijatelje od neprijatelja.

Gradska djeca, koja odrastaju u zatvorenim prostorima s minimalnim kontaktom s prirodom, pokazuju veće stope alergija od one koja provode vrijeme u prirodi. Igranje u blatu, kontakt sa životinjama i boravak na otvorenom prirodno izlaže djecu raznolikim mikroorganizmima koji potiču zdraviji razvoj imunološkog sustava.

Prehrana I Životni Stil Kao Pokretači Alergija

Moderna prehrana i životni stil dramatično utječu na razvoj alergijskih reakcija u organizmu. Znanstvenici sve češće povezuju brzu hranu i stresne uvjete života s porastom alergija širom svijeta.

Obrađena Hrana I Aditivi

Obrađena hrana predstavlja glavni uzrok povećanja alergijskih reakcija u razvijenim zemljama. Industrijski proizvedena hrana sadrži više od 3000 različitih aditiva koji mogu pokrenuti imunološku reakciju, uključujući konzervanse poput natrijevog benzoata i antioksidanse poput BHA-a.

Umjetne boje posebno su problematične za osjetljive osobe — crvena boja Allura Red AC (E129) i žuta boja Tartrazin (E102) često izazivaju alergijske reakcije kod djece. Ove tvari akumuliraju se u organizmu jer tijelo ih ne može efikasno razgraditi.

Prekomjerno konzumiranje rafiniranih šećera oslabljuje imunološki sustav i povećava upalne procese. Visokofruktoza kukuruzni sirup, prisutan u gaziranim pićima i slatkišima, mijenja crijevnu mikrofloru i čini organizam osjetljivijim na alergene.

Transmasne kiseline iz margarina i pržene hrane potiču proizvodnju upalnih medijatora koji pojačavaju alergijske reakcije. Ove tvari također interferiraju s normalnim metabolizmom esencijalnih masnih kiselina, što dodatno destabilizira imunološki sustav.

Nedostatak omega-3 masnih kiselina u modernoj prehrani stvara neravnotežu koja pogoduje razvoju alergija. Divlja riba, chia sjemenke i laneno ulje sadrže ove korisne tvari koje imaju protuupalno djelovanje.

Stres I Nedostatak Sna

Stres djeluje kao glavni katalizator alergijskih reakcija jer povećava razinu kortizola u organizmu. Kronično povišen kortizol narušava ravnotežu imunološkog sustava i čini tijelo hiperreaktivnim na alergene poput peludi ili prašine.

Nedostatak sna direktno utječe na kvalitetu imunološke obrane — osobe koje spavaju manje od 6 sati dnevno imaju 50% veću vjerojatnost razvoja alergijskih reakcija. Tijekom sna tijelo proizvodi citokine potrebne za regulaciju upalnih procesa.

Kronični stres na poslu ili u obitelji dovodi do prekomjerne aktivacije mastocita, stanica odgovornih za oslobađanje histamina. Ove stanice postaju hipersenzitivne i reagiraju na minimalne količine alergena koji inače ne bi izazvali reakciju.

Meditacija i tehnike disanja pokazale su značajnu efikasnost u smanjenju alergijskih reakcija. Redovite vježbe dubokog disanja snižavaju razinu stresnih hormona za 25-30% već nakon 4 tjedna primjene.

Fizička aktivnost na svježem zraku pomaže u regulaciji imunološkog sustava, ali intenzivne vježbe tijekom sezone peludi mogu pogoršati simptome. Umjerene aktivnosti poput šetnje ili laganog bicikliranja optimalne su za osobe sklone alergijama.

Socijalna izolacija i nedostatak podrške povećavaju rizik od alergijskih reakcija jer čovijek je po prirodi društveno biće. Kvalitetni odnosi s obitelji i prijateljima djeluju protektivno na imunološki sustav.

Doba Godine I Sezonski Faktori

Godišnja doba donose različite izazove za osobe sklone alergijama, jer se koncentracija alergena značajno mijenja kroz godine. Razumijevanje ovih sezonskih uzoraka pomaže u boljoj pripremi i upravljanju alergijskim simptomima.

Proljetni I Ljetni Alergeni

Proljeće donosi najintenzivniju sezonu alergija, jer se priroda budi iz zimskog mirovanja i započinje cvjetanje. Pelud stabala počinje svoj ciklus već u ožujku s lješnjakovima i joham, a nastavlja se kroz travanj s brezom koja je jedan od najjačih alergena u Hrvatskoj.

Brzina cvatnje ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka – topli i vjetroviti dani povećavaju koncentraciju peludi do 10 puta više od hladnih i kišnih dana. Meteorolozi redovito objavljuju prognoze koncentracije peludi koja se mjeri u zrncima po kubičnom metru zraka.

Maj i lipanj označavaju vrhunac travnih alergena kada livade i parkovi postaju pravi izvor problema za alergičare. Pelud trava najaktivnija je u ranim jutarnjim satima između 5 i 10 sati, kada se koncentracija može popeti na 500-1000 zrnaca po kubičnom metru.

Korovi preuzimaju štafetu u kasno ljeto i ranu jesen, s ambrozijom kao najproblematičnijim alergenom. Jedna biljka ambrozije može proizvesti do 62.000 zrnaca peludi dnevno, što objašnjava zašto se simptomi mogu pojaviti čak i kada se čini da je biljka daleko.

Ljetni mjeseci također donose povećanu aktivnost grinja zbog veće vlažnosti zraka. Temperatura iznad 20°C i relativna vlažnost preko 55% stvaraju idealne uvjete za njihovo razmnožavanje u madracima, jastucima i tepisima.

Unutarnji Alergeni Tijekom Zime

Zimski mjeseci stvaraju specifičnu dinamiku alergena jer ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorima s lošijom ventilacijom. Koncentracija unutarnjih alergena može biti 2-5 puta veća zimi nego ljeti zbog smanjene cirkulacije zraka.

Grinje postaju dominantni zimski problem jer centralno grijanje stvara toplu i suhu atmosferu koja paradoksalno povećava njihovu koncentraciju u tekstilnim materijalima. Razina vlažnosti između 40-60% idealna je za njihov rast, što je tipično za grijane prostorije.

Plijesni nalaze pogodne uvjete u vlažnim prostorima poput kupaonice, kuhinje i podruma gdje se kondenzacija zadržava na hladnim površinama. Crna plijesan (Stachybotrys) može početi rasti već nakon 24-48 sati kontinuirane vlažnosti.

Kućni ljubimci predstavljaju sve veći izazov zimi jer se dlake i perut gomilaju u zatvorenim prostorima. Mačje dlake ostaju u zraku do 6 sati nakon što mačka napusti prostoriju, dok se pseće čestice mogu zadržati danima u tepihima i namještaju.

Kvaliteta zraka dodatno se pogoršava zbog korištenja kaminima i peći na drva, što povećava koncentraciju sitnih čestica koje mogu potaknuti alergijske reakcije. Čestice iz dima imaju veličinu od 0.1 do 2.5 mikrometara, što im omogućava duboko prodiranje u dišne putove.

Zimska suha atmosfera narušava prirodne obrambene mehanizme nosne sluznice, čineći je osjetljivijom na alergene koji inače ne bi izazvali reakciju. Relativna vlažnost ispod 30% može dovesti do iritacije i povećane sklonosti alergijskim simptomima.

Profesionalni I Industrijski Uzroci Alergija

Radna mjesta i industrijska okruženja stvaraju jedinstvene uvjete za razvoj alergijskih reakcija. Svakodnevna izloženost specifičnim tvarima na poslu može postupno senzibilizirati imunološki sustav.

Izloženost Na Radnom Mjestu

Zdravstveni radnici susreću se s najvećim rizicima zbog čestog kontakta s lateksom, dezinfekcijskim sredstvima i farmaceutskim tvarima. Lateks u rukavicama izaziva alergijske reakcije kod 8-12% medicinskog osoblja, dok kemikalije za sterilizaciju mogu potaknuti astmu i kontaktni dermatitis. Bolničke plijesni i bakterije također doprinose respiratornim problemima.

Frize i kozmetičari redovito rade s agresivnim kemikalijama poput amonijaka, peroksida i boja za kosu. Ove tvari mogu izazvati alergije dišnih putova i kožne reakcije već nakon nekoliko mjeseci izloženosti. Parfemi i kozmetički proizvodi dodatno opterećuju sustav, što često dovodi do profesionalne astme.

Pekari i kuhari razvijaju alergije na brašno, kvasac i aditive hrane kroz udisanje sitnih čestica tijekom rada. “Pekarova astma” jedan je od najčešćih profesionalnih respiratornih problema, dok kontakt s morskim plodovima i začinima može izazvati ozbiljne kožne reakcije.

Čistači i upravitelji zgrada susreću se s kombinacijom deterdženta, polirnih sredstava i grinja u zatvorenim prostorima. Čišćenje ventilacijskih sustava izlaže ih plijesni i bakterijama, što može dovesti do kroničnih alergijskih simptoma.

Kemijske Tvari I Materijali

Industrijski otapala poput toluena, benzena i acetona uzrokuju respiratorne alergije kod radnika u tvornicama boja, ljepila i plastike. Ove tvari prodiru kroz kožu i pluća, senzibilizirajući imunološki sustav na molekularnoj razini. Dugotrajno izlaganje može dovesti do profesionalne astme koja se ne povlači ni nakon prestanka rada.

Metalne prašine predstavljaju ozbiljan problem u metalurškoj industriji, gdje radnici udišu čestice nikla, kroma i kobalta. Nikl je posebno alergijski, uzrokujući kontaktni dermatitis kod 15% izloženih osoba. Krom može izazvati čak i perforaciju nosne pregrade kod dugotrajne izloženosti.

Formaldehid i druge konzervirajuće tvari koriste se u proizvodnji namještaja, građevinskih materijala i tekstila. Ova kemikalija uzrokuje iritacije sluznice očiju i nosa, dok dugotrajna izloženost može dovesti do kronične astme. Radnici u tvornicama namještaja posebno su ugroženi.

Organska prašina iz drveta, pamuka i drugih prirodnih materijala sadrži alergene koji se nakupljaju u plućima. Stolari često razvijaju alergije na egzotične vrste drva poput teaka i mahagonija, dok radnici u tekstilnoj industriji susreću probleme s pamučnom prašinom.

Industrijske boje i lakovi otpuštaju hlapljive organske spojeve (VOC) koji iritiraju dišne putove i kožu. Ove kemikalije mogu izazvati astmu čak i u malim koncentracijama, osobito kod osoba s genetskom predispozicijom za alergije.

Preventivne mjere uključuju korištenje odgovarajuće zaštitne opreme, redovito medicinsko praćenje i poboljšanje ventilacije radnih prostora kako bi se smanjila koncentracija alergena u zraku.

Conclusion

Alergije predstavljaju složen zdravstveni problem koji nastaje iz interakcije genetskih predispozicija i okolišnih faktora. Razumijevanje ovih mehanizama omogućuje ljudima da bolje prepoznaju svoje rizike i prilagode životni stil prema potrebama svog imunološkog sustava.

Moderni način života donosi nove izazove, od povećane higijene do zagađene okoline, što zahtijeva svjestan pristup upravljanju zdravljem. Preventivne mjere, uravnotežena prehrana i svjesnost o profesionalnim rizicima mogu značajno smanjiti učestalost i intenzitet alergijskih reakcija.

Kontinuirano praćenje sezonskih promjena i kvalitete zraka, kombinirано s pravovremenim medicinskim savjetovanjem, ključno je za održavanje kvalitete života osoba sklоnih alergijama.

Frequently Asked Questions

Što su alergije i kako nastaju?

Alergije su pretjerane reakcije imunološkog sustava na bezazlene tvari poput peludi, prašine ili hrane. Nastaju kada imunološki sustav prepozna ove tvari kao prijetnje i stvara IgE protutijela koja “pamte” alergene. Pri ponovnom kontaktu, oslobađa se histamin koji uzrokuje upalu i simptome alergija.

Jesu li alergije nasljedne?

Da, oko 70% sklonosti alergijskim reakcijama nasljeđuje se od roditelja. Specifični geni poput HLA-DRB1 i STAT6 utječu na način prepoznavanja alergena. Dijeca čiji roditelji pate od alergija imaju znatno veću vjerojatnost razvoja vlastitih alergijskih problema zbog genetske predispozicije.

Kako okolišni faktori utječu na alergije?

Zagađenost zraka u gradovima djeluje kao katalizator alergijskih reakcija, dok industrijske kemikalije opterećuju imunološki sustav. Klimatske promjene produžuju sezone cvatnje i povećavaju koncentracije peludi. Ekstremni vremenski uvjeti također doprinose širenju alergena i rastu plijesni u zatvorenim prostorima.

Što je higijenska hipoteza?

Higijenska hipoteza objašnjava porast alergija u razvijenim zemljama zbog prekomjerne čistoće u djetinjstvu. Sterilni uvjeti mogu povećati rizik od alergija jer imunološki sustav nema dovoljno kontakta s mikroorganizmima. Djeca rođena carskim rezom i ona prekomjerno izložena antibioticima imaju veći rizik.

Kako prehrana utječe na alergije?

Moderna prehrana s brzu hranom i aditivima može potaknuti alergijske reakcije. Obrađena hrana sadrži aditive koji izazivaju imunološke reakcije. Uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, uz fizičku aktivnost i smanjenje stresa, može pomoći u regulaciji imunološkog sustava i smanjenju simptoma.

Koji su glavni sezonski faktori alergija?

Proljeće i ljeto donose najintenzivniju sezonu alergija zbog cvjetanja biljaka i visoke koncentracije peludi. Zima stvara uvjete za unutarnje alergene poput grinja i plijesni zbog zatvorenih prostora. Važno je pratiti koncentracije alergena tijekom različitih godišnjih doba za bolje upravljanje simptomima.

Koje profesije su najrizičnije za razvoj alergija?

Zdravstveni radnici, frizeri, pekari i čistači najčešće su pogođeni profesionalnim alergijama. Izloženi su alergenima poput lateksa, kemikalija, brašna i deterdženta. Preventivne mjere uključuju korištenje zaštitne opreme, poboljšanje ventilacije radnih prostora i redovite zdravstvene preglede za rano otkrivanje problema.