Odluka o odlasku u prijevremenu mirovinu jedna je od najvažnijih financijskih odluka u životu. Za mnoge Hrvate, ovo pitanje postaje aktualno nakon duljeg radnog vijeka, bilo zbog zdravstvenih razloga ili jednostavno želje za ranijim uživanjem u zasluženoj mirovini.
Za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu u Hrvatskoj potrebno je ispuniti određene uvjete. Muškarci trenutno mogu otići u prijevremenu mirovinu s navršenih 60 godina života i minimalno 35 godina radnog staža. Za žene, dobna granica postupno se podiže i trenutno iznosi 58 godina i 6 mjeseci, s ciljem izjednačavanja uvjeta s muškarcima do 2029. godine.
Prije donošenja ove važne odluke, potrebno je temeljito razmotriti financijske posljedice. Visina prijevremene mirovine izračunava se na temelju duljine radnog staža, prosječne visine plaće i primjene penalizacije zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Jeste li spremni na ove uvjete i što trebate znati prije podnošenja zahtjeva?
Kalkulator za točan izračun prijevremene mirovine za muškarce i žene
Kalkulator Prijevremene Mirovine
Koje uvjete trebate ispuniti za prijevremenu mirovinu?
Osnovni uvjeti za prijevremenu mirovinu u Hrvatskoj uključuju dva ključna faktora: dob i mirovinski staž. Za muškarce vrijedi pravilo od najmanje 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Žene trenutno imaju povoljnije uvjete koji se postupno izjednačavaju s muškim do 2029. godine.
U 2023. godini žene mogu ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu s 58 godina i 3 mjeseca života te 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža. Ova dobna granica postupno raste svake godine prema konačnom cilju potpunog izjednačavanja.
Važno je uzeti u obzir da svaki mjesec ranijeg umirovljenja donosi penalizaciju od 0,2% na konačni iznos mirovine. Penalizacija se primjenjuje trajno i značajno utječe na dugoročna primanja. Osobe koje su bile prijavljene na Zavodu za zapošljavanje najmanje dvije godine zbog stečaja poslodavca mogu ostvariti prijevremenu mirovinu bez ove penalizacije.
Postupak podnošenja zahtjeva za prijevremenu starosnu mirovinu – korak po korak
1. Prikupljanje potrebne dokumentacije
Prikupljanje potrebne dokumentacije započinje osobnom iskaznicom ili putovnicom kao ključnim dokumentom. Uz osobne dokumente potrebno je priložiti dokaz o mirovinskom stažu i ostale dokumente ovisno o specifičnim okolnostima pojedinca. Detaljan popis dokumentacije dostupan je na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
2. Popunjavanje i predaja zahtjeva
Obrazac zahtjeva za prijevremenu mirovinu moguće je preuzeti u područnom uredu HZMO-a ili online. Pažljivo popunite sve dijelove obrasca kako biste izbjegli kašnjenja u obradi.
Nakon popunjavanja zahtjev predajte osobno ili poštom u područni ured HZMO-a. Zahtjev je moguće podnijeti najranije šest mjeseci prije ispunjavanja uvjeta za prijevremenu mirovinu.
3. Obrada zahtjeva i donošenje odluke
Nakon podnošenja zahtjeva slijedi razdoblje obrade tijekom kojeg HZMO provjerava sve podatke i dokumentaciju.
HZMO će najprije donijeti rješenje o priznavanju prava na mirovinu i isplati predujma mirovine (privremeno rješenje). Predujam mirovine primat ćete sve do donošenja konačnog rješenja kojim se određuje konačan iznos mirovine.
Penalizacija prijevremene mirovine – koliko se zapravo gubi?
Penalizacija prijevremene mirovine trajno umanjuje mjesečni iznos mirovine za 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Konkretno, odlazak u prijevremenu mirovinu 5 godina ranije rezultira smanjenjem od 12%.
Na praktičnom primjeru, mirovina koja bi bez penalizacije iznosila 600 eura, s penalizacijom se smanjuje na 528 eura (umanjenje od 72 eura mjesečno). Ova razlika od 12% primjenjuje se trajno do kraja života, osim u slučaju posebne reforme.
Prema najavljenoj mirovinskoj reformi, planira se ukidanje penalizacije kada korisnici napune 70 godina života. Trenutno u Hrvatskoj više od 176.000 umirovljenika prima prijevremenu mirovinu koja u prosjeku iznosi 572 eura za gotovo 36 godina staža.
- Prilikom stečaja poslodavca
- Za određene profesije s teškim uvjetima rada
- U posebnim slučajevima definiranima zakonom
Posebne kategorije osiguranika oslobođene penalizacije
Hrvatski mirovinski sustav prepoznaje nekoliko kategorija osiguranika koji mogu ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu bez uobičajene penalizacije. Najznačajnija kategorija obuhvaća radnike pogođene stečajem poslodavca.
Radnici u slučaju stečaja poslodavca mogu izbjeći umanjenje mirovine ako su najmanje dvije godine neprekidno prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Ova kategorija odnosi se isključivo na radnike koji su na burzi rada završili zbog stečaja poslodavca, a ne na sve nezaposlene osobe.
Zakon o mirovinskom osiguranju, članak 36., jasno definira ovu iznimku kao zaštitnu mjeru za radnike koji su ne svojom krivicom izgubili posao. Osiguranici moraju ispuniti standardne dobne uvjete za prijevremenu mirovinu – muškarci 60 godina i 35 godina staža, a žene prema prijelaznim odredbama (u 2024. godini 58 godina i šest mjeseci).
Ovo pravo omogućava značajnu financijsku prednost jer eliminira penalizaciju koja inače iznosi 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska, što može dosegnuti i do 20,4% ukupnog iznosa mirovine.
Prosječna prijevremena mirovina u brojkama – statistički podaci za 2025.
Prosječna prijevremena mirovina u Hrvatskoj iznosi 572 eura mjesečno za gotovo 36 godina radnog staža. Ova mirovina predstavlja samo 42% prosječne plaće, što znači da godina staža vrijedi tek nešto manje od 16 eura. Za usporedbu, starosna mirovina prosječno je viša za 61 euro i iznosi 633 eura mjesečno.
Hrvatska trenutno ima više od 176.000 umirovljenika koji primaju prijevremenu mirovinu. Najniža prijevremena mirovina ne može biti manja od 20% prosječne bruto plaće, što za osobe s minimalnim uvjetima znači iznos između 200 i 300 eura.
Za posebne kategorije, poput umirovljenika u prijevremenoj mirovini zbog stečaja poslodavca (kojih je trenutno 353), prosječna primanja su nešto veća – oko 3.000 kuna (približno 400 eura). Ovi korisnici imaju u prosjeku 35,5 godina radnog staža i 63 godine života.
Penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu trenutno iznosi 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska, što znači da godinu dana ranijeg umirovljenja donosi smanjenje od 4,08%. Maksimalno umanjenje može doseći čak 20,4% ukupnog iznosa mirovine.
Postupak podnošenja zahtjeva za prijevremenu mirovinu
Postupak podnošenja zahtjeva za prijevremenu mirovinu sastoji se od tri ključna koraka. Prvo, potrebno je prikupiti svu dokumentaciju koja uključuje osobnu iskaznicu ili putovnicu, dokaz o mirovinskom stažu i druge specifične dokumente ovisno o individualnim okolnostima. Popis potrebne dokumentacije dostupan je na službenoj web stranici HZMO-a.
Drugo, potrebno je popuniti zahtjev koji se može dobiti u područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili preuzeti online. Zahtjev se može podnijeti najranije šest mjeseci prije ispunjavanja uvjeta za prijevremenu mirovinu. Važno je precizno ispuniti sve tražene podatke kako bi se izbjegla kašnjenja u obradi.
Treće, slijedi obrada zahtjeva tijekom koje HZMO provjerava sve dostavljene podatke i dokumentaciju. U ovoj fazi možete biti kontaktirani za dodatne informacije ako je potrebno. Nakon završetka obrade, HZMO donosi rješenje o priznavanju prava na mirovinu te započinje isplatu predujma mirovine do donošenja konačnog rješenja.
Mogu li raditi ako sam u prijevremenoj mirovini?
Korisnici prijevremene mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine. Rad na pola radnog vremena (do 20 sati tjedno) omogućava primanje punog iznosa prijevremene mirovine uz dodatnu zaradu. Zaposlite li se na puno radno vrijeme, isplata mirovine se privremeno obustavlja dok traje zaposlenje.
Proces zapošljavanja uz primanje mirovine zahtijeva:
- Obavještavanje HZMO-a o namjeri zapošljavanja prije početka rada
- Prijavu poslodavca u sustav mirovinskog osiguranja
- Dostavljanje ugovora o radu koji jasno definira rad do polovice punog radnog vremena
Važno je napomenuti da rad u mirovini ne utječe na trajno umanjenje iznosa prijevremene mirovine zbog penalizacije. Iako se nastavkom rada ostvaruju dodatni mirovinski staž i bodovi, oni ne poništavaju prvobitno umanjenje mirovine zbog prijevremenog umirovljenja.
Prijevremena mirovina za povratnike iz inozemstva
Hrvatski državljani koji su dio svog radnog staža ostvarili u inozemstvu imaju posebne uvjete za ostvarivanje prijevremene mirovine. Povratnici iz inozemstva mogu kombinirati mirovinski staž iz Hrvatske i drugih zemalja, posebno ako postoji međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.
Procedura započinje podnošenjem zahtjeva HZMO-u za priznavanje inozemnog staža, uz dostavu relevantne dokumentacije koja potvrđuje rad u drugoj državi. Za zemlje EU primjenjuje se načelo zbrajanja razdoblja osiguranja, dok za države izvan EU vrijede bilateralni sporazumi.
Povratnici trebaju dostaviti potvrde o zaposlenju, inozemne doprinose i druge dokaze radnog odnosa. Nakon priznavanja inozemnog staža, HZMO izračunava razmjerni dio mirovine prema hrvatskim propisima, dok inozemni nositelji osiguranja određuju svoj dio. Važno je napomenuti da se iznos penalizacije od 0,2% po mjesecu ranijeg odlaska primjenjuje samo na hrvatski dio mirovine.
