Zastara je pravni institut koji omogućava dužnicima da se oslobode obveze plaćanja nakon proteka zakonom određenog vremena. U hrvatskom pravnom sustavu često se pojavljuju slučajevi gdje građani ne znaju kako pravilno iskoristiti ovo pravo koje im može donijeti značajne financijske olakšice.
Pozivanje na zastaru predstavlja izjavu kojom dužnik obavještava vjerovnika da je nastupila zastara potraživanja i odbija izvršiti obvezu. Za uspješno pozivanje potrebno je poslati pisani prigovor zastare vjerovniku, navodeći točan pravni temelj i jasno se pozivajući na članke Zakona o obveznim odnosima koji definiraju rokove zastare.
Praksa pokazuje da mnogi građani propuštaju priliku pozvati se na zastaru zbog nepoznavanja procedure ili straha od pravnih komplikacija. Kroz konkretne primjere i obrasce, otkrit ćemo kako jednostavno možete zaštititi svoja prava i izbjeći plaćanje zastarjelih dugova.
Što Je Zastara i Zašto Je Važna
Zastara predstavlja pravni institut kojim nakon proteka određenog vremena prestaje pravo vjerovnika da prisilnim putem zahtijeva ispunjenje obveze. Temeljni cilj ovog instituta je stvaranje pravne sigurnosti za dužnike i sprječavanje neizvjesnosti u pravnim odnosima. U hrvatskom pravnom sustavu zastara je regulirana Zakonom o obveznim odnosima koji precizno definira rokove zastare za različite vrste obveza.
Važnost instituta zastare očituje se u nekoliko ključnih aspekata. Prvo zaštićuje dužnike od potencijalno neograničene odgovornosti za stare dugove. Drugo potiče vjerovnike na pravovremeno ostvarivanje svojih prava. Treće doprinosi rasterećenju pravosudnog sustava od zastarjelih predmeta.
Zastara međutim ne nastupa automatski. Za njezinu primjenu ključno je da se dužnik aktivno pozove na zastaru u komunikaciji s vjerovnikom ili tijekom sudskog postupka. Mnogi građani propuštaju iskoristiti ovo zakonsko pravo zbog nepoznavanja propisa ili straha od pravnih posljedica što rezultira nepotrebnim plaćanjem dugova koje više nisu utuživi.
Zakonski Okvir Zastare u Hrvatskoj
Pravni institut zastare u Hrvatskoj detaljno je reguliran Zakonom o obveznim odnosima (ZOO) koji jasno definira uvjete pod kojima nastupa zastara potraživanja. Ovaj zakonski okvir pruža pravnu sigurnost svim sudionicima obveznih odnosa kroz precizno određivanje zastarnih rokova i uvjeta za njihovu primjenu.
Vrste Zastarnih Rokova
Zakon o obveznim odnosima određuje nekoliko različitih vrsta zastarnih rokova ovisno o prirodi potraživanja:
- Opći zastarni rok od 5 godina primjenjuje se na sva potraživanja za koja zakonom nije određen drugi rok
- Rok od 3 godine za povremena potraživanja poput kamata i najamnina
- Rok od 1 godine za potraživanja komunalnih usluga električne energije vode telefona i grijanja
- Rok od 10 godina za potraživanja utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom javnobilježničkom ispravom ili nagodbom
- Rok od 3 godine za potraživanja naknade štete
Posebni zastarni rokovi postoje za specifična potraživanja kao što su potraživanja iz ugovora o osiguranju koja zastarijevaju za 3 godine za neimovinska potraživanja dok kod imovinskih vrijedi opći zastarni rok. Potraživanja prema poslodavcu za naknadu štete zastarijevaju za 3 godine od saznanja za štetu odnosno za počinitelja.
| Vrsta potraživanja | Zastarni rok | Pravni temelj |
|-------------------|--------------|---------------|
| Opći zastarni rok | 5 godina | Čl. 225 ZOO |
| Povremena potraživanja | 3 godine | Čl. 226 ZOO |
| Komunalne usluge | 1 godina | Čl. 232 ZOO |
| Pravomoćno utvrđena potraživanja | 10 godina | Čl. 233 ZOO |
| Naknada štete | 3 godine (subjektivni) | Čl. 230 ZOO |
Razlike Između Apsolutne i Relativne Zastare
Hrvatski pravni sustav razlikuje relativnu i apsolutnu zastaru što predstavlja ključni koncept za razumijevanje primjene zastare:
Relativna zastara počinje teći od trenutka kada je vjerovnik saznao za potraživanje i dužnika. Ovo je subjektivni rok koji ovisi o saznanju vjerovnika za činjenice koje su relevantne za ostvarivanje njegovih prava. Kod naknade štete relativna zastara počinje teći od trenutka kada je oštećenik saznao za štetu i počinitelja.
Apsolutna zastara započinje neovisno o saznanju vjerovnika za potraživanje ili dužnika. Kod naknade štete apsolutna zastara nastupa za 5 godina od nastanka štete. U slučaju potraživanja naknade štete nastale kaznenim djelom apsolutna zastara nastupa kada istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog gonjenja.
Ključne razlike između ova dva tipa zastare ogledaju se u:
- Početku tijeka roka: relativna zastara vezana uz saznanje vjerovnika apsolutna uz objektivni događaj
- Duljini trajanja: apsolutni rokovi redovito su dulji od relativnih
- Pravnoj sigurnosti: apsolutna zastara osigurava da potraživanja ne mogu biti utuživa nakon određenog vremena bez obzira na okolnosti
Za uspješno pozivanje na zastaru nužno je razumjeti koji tip zastare se primjenjuje na konkretni slučaj i pravilno izračunati rokove prema odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Kada Se Možete Pozvati Na Zastaru
Pozivanje na zastaru predstavlja zakonsko pravo koje dužnici mogu iskoristiti u različitim situacijama kada je protekao propisani rok za naplatu obveze. Razumijevanje specifičnih okolnosti u kojima se možete pozvati na zastaru ključno je za učinkovitu zaštitu vaših prava.
Zastara Kod Dugovanja i Potraživanja
Pozivanje na zastaru kod dugovanja moguće je nakon isteka zakonski propisanih rokova za različite vrste obveza. Kod komunalnih usluga, poput računa za struju, vodu ili odvoz smeća, zastarni rok iznosi 1 godinu od dospijeća svakog pojedinog računa. Potrošački krediti zastarijevaju u roku od 3 godine, dok opća potraživanja poput neplaćenih zajmova ili usluga zastarijevaju nakon 5 godina.
Važno je razumjeti trenutak početka zastarnog roka – on počinje teći prvog dana nakon dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Za redovite mjesečne račune to znači dan nakon datuma dospijeća navedenog na računu. Za kredit s mjesečnim ratama, svaka rata ima vlastiti zastarni rok koji počinje teći dan nakon dospijeća pojedine rate.
Pozivanje na zastaru moguće je i kod ovršnih postupaka. Ako vjerovnik nije pokrenuo ovršni postupak u roku od 5 godina od pravomoćnosti sudske odluke ili drugog ovršnog naslova, dužnik se može pozvati na zastaru. Također, ako je ovrha prekinuta na više od 6 mjeseci zbog razloga na strani vjerovnika, potraživanje može zastarjeti.
Za uspješno pozivanje na zastaru kod dugovanja potrebno je podnijeti prigovor zastare u pisanom obliku vjerovniku, jasno navodeći o kojem se dugovanju radi, temeljem kojeg pravnog posla i pozivajući se na odgovarajući članak Zakona o obveznim odnosima koji regulira zastarni rok za konkretno potraživanje.
Zastara Kod Prekršajnih i Kaznenih Postupaka
Pozivanje na zastaru u prekršajnim postupcima moguće je nakon isteka propisanih rokova definiranih Prekršajnim zakonom. Relativna zastara prekršajnog progona općenito nastupa nakon 3 godine od počinjenja prekršaja, dok apsolutna zastara nastupa nakon 6 godina. Za prekršaje iz područja poreza, carina i financija relativna zastara nastupa nakon 4 godine, a apsolutna nakon 8 godina.
Kod prometnih prekršaja zastarni rokovi su kraći – relativna zastara nastupa nakon 2 godine, a apsolutna nakon 4 godine od počinjenja prekršaja. Za zastaru izvršenja prekršajnopravnih sankcija rokovi su 2 godine za relativnu i 3 godine za apsolutnu zastaru od pravomoćnosti odluke.
U kaznenim postupcima zastara ovisi o težini kaznenog djela. Za lakša kaznena djela s propisanom kaznom do 3 godine zatvora relativna zastara nastupa nakon 10 godina, dok za najteža kaznena djela s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora zastarni rok iznosi 40 godina. Kazneni zakon propisuje i apsolutnu zastaru koja nastupa protekom dvostrukog vremena predviđenog za relativnu zastaru.
Za uspješno pozivanje na zastaru u prekršajnom ili kaznenom postupku potrebno je podnijeti pisani prigovor zastare tijelu koje vodi postupak. Prigovor mora sadržavati sve relevantne podatke o postupku, počinjenju djela i jasno obrazloženje zašto je nastupila zastara s pozivanjem na odgovarajuće zakonske odredbe. Preporučljivo je zatražiti pomoć odvjetnika pri sastavljanju takvih prigovora zbog složenosti materije.
Koraci Za Uspješno Pozivanje Na Zastaru
Postupak pozivanja na zastaru zahtijeva sistematičan pristup i pridržavanje određenih koraka. Pravilno izveden postupak omogućava dužnicima zaštitu njihovih prava i izbjegavanje plaćanja zastarjelih potraživanja.
Provjera Zastarnog Roka Za Vaš Slučaj
Provjera primjenjivog zastarnog roka predstavlja prvi i ključni korak u postupku pozivanja na zastaru. Odredite točnu vrstu potraživanja o kojem se radi jer svaka kategorija ima različite zakonske rokove:
- Komunalne usluge (voda, struja, plin, odvoz otpada) zastarijevaju u roku od 1 godine od dospjelosti svakog pojedinog računa
- Potraživanja trgovaca za prodanu robu i usluge prema fizičkim osobama zastarijevaju u roku od 2 godine
- Potraživanja za povremena davanja (najamnine, kamate) zastarijevaju za 3 godine
- Opći zastarni rok za većinu drugih potraživanja iznosi 5 godina
- Potraživanja utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili nagodbom zastarijevaju za 10 godina
Izračunajte točan datum početka zastarnog roka, koji najčešće počinje teći prvog dana nakon dospjelosti obveze. Provjerite je li tijekom trajanja zastarnog roka došlo do prekida ili zastoja zastare zbog događaja poput priznanja duga, podnošenja tužbe ili prirodnih katastrofa.
Priprema Potrebne Dokumentacije
Prikupite svu relevantnu dokumentaciju koja dokazuje početak tijeka zastarnog roka i izostanak prekida zastare. Ova dokumentacija uključuje:
- Original ili kopiju računa koji pokazuje datum dospjelosti obveze
- Evidenciju o svim komunikacijama s vjerovnikom (pisma, e-mailovi, telefonski pozivi)
- Potvrde o djelomičnim plaćanjima, ako postoje
- Dokumentaciju o eventualnim sudskim postupcima ili ovršnim radnjama
- Potvrde o slanju prigovora ili reklamacija
Složite dokumentaciju kronološkim redoslijedom i označite ključne datume koji potvrđuju vašu tvrdnju o zastari. Napravite nekoliko kopija sve dokumentacije za svaki slučaj. Pribavite izvadak iz sudskog registra ili drugu dokumentaciju koja potvrđuje identitet vjerovnika ako postoji sumnja oko toga kome točno treba uputiti prigovor zastare.
Pisanje Prigovora Zastare
Prigovor zastare sastavite u pisanom obliku s jasnom strukturom i svim ključnim elementima. Uključite sljedeće podatke:
- Ime i adresu pošiljatelja (dužnika)
- Ime i adresu primatelja (vjerovnika)
- Datum sastavljanja prigovora
- Poziv na broj računa ili ugovora na koji se odnosi dug
- Iznos potraživanja koje je predmet prigovora
U sadržaju prigovora jasno navedite da se pozivate na zastaru, citirajući točan članak Zakona o obveznim odnosima koji se primjenjuje na vaš slučaj. Obrazložite zašto smatrate da je nastupila zastara, navodeći točne datume dospjelosti i podatak kada je istekao zastarni rok. Formulirajte izričitu izjavu: “Pozivam se na zastaru predmetnog potraživanja sukladno članku [broj] Zakona o obveznim odnosima.”
Pošaljite prigovor preporučenom poštom s povratnicom kako biste imali dokaz o datumu slanja i primitka od strane vjerovnika. Zadržite kopiju prigovora i dokaz o slanju (poštanska potvrda) za vlastitu evidenciju i eventualni sudski postupak.
Primjeri Pozivanja Na Zastaru
Konkretni primjeri pozivanja na zastaru najbolje ilustriraju kako ovaj pravni institut funkcionira u praksi. U nastavku su prikazani stvarni scenariji s kojima se hrvatski građani često susreću.
Primjer 1: Zastara Kod Komunalnih Računa
Pozivanje na zastaru komunalnih usluga zahtijeva precizno poznavanje rokova i pravilnu dokumentaciju. Prema članku 232. Zakona o obveznim odnosima, potraživanja za komunalne usluge zastarijevaju za jednu godinu. Evo kako izgleda primjer uspješnog pozivanja na zastaru:
Scenarij: Građanin Marko P. iz Splita primio je opomenu od komunalnog poduzeća za neplaćene račune za odvoz otpada iz 2018. godine. Tvrtka mu je poslala opomenu pred ovrhu u travnju 2023.
Postupak:
- Marko je prikupio sve opomene i dokumentaciju o spornim računima
- Napisao je prigovor zastare navodeći točan članak ZOO-a
- U prigovoru je naglasio: “Pozivam se na zastaru predmetnog potraživanja sukladno članku 232. Zakona o obveznim odnosima jer je od dospijeća posljednjeg računa proteklo više od godinu dana, a vjerovnik nije poduzeo nikakve radnje za prekid zastare.”
- Prigovor je poslao preporučenom poštom s povratnicom
Rezultat: Komunalno poduzeće je uvažilo prigovor zastare i obustavilo postupak naplate. Marko je zadržao dokaz o poslanom prigovoru i potvrdu primitka za eventualnu buduću pravnu zaštitu.
Primjer 2: Zastara Kod Kredita i Zajmova
Bankovna potraživanja imaju specifične zakonske rokove zastare koji se razlikuju ovisno o vrsti kredita. Za potrošačke kredite primjenjuje se rok od 3 godine prema članku 231. ZOO-a.
Scenarij: Ana K. iz Zagreba dobila je obavijest o ovrsi za neplaćeni potrošački kredit čija je posljednja rata dospjela u veljači 2019. godine. Banka joj je pokrenula postupak naplate u ožujku 2023.
Postupak:
- Ana je zatražila od banke kompletan ispis stanja duga i datume posljednjih uplata
- Konzultirala se s pravnim savjetnikom koji je potvrdio nastup zastare
- Sastavila je prigovor u kojem je navela: “Sukladno članku 231. Zakona o obveznim odnosima, potraživanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima zastarijevaju za tri godine od dospijeća svake pojedine obveze. Posljednja rata kredita dospjela je prije više od tri godine i niste poduzimali radnje koje bi prekinule tijek zastare.”
- Prigovor je uputila banci i FINA-i koja provodi postupak ovrhe
Rezultat: Banka je priznala zastaru te povukla prijedlog za ovrhu. FINA je obustavila postupak izvršenja ovrhe.
Primjer 3: Zastara Kod Prometnih Prekršaja
Prometni prekršaji podliježu zastari prema Prekršajnom zakonu, a ne Zakonu o obveznim odnosima. Za većinu prometnih prekršaja zastara nastupa nakon 4 godine.
Scenarij: Ivan B. iz Osijeka primio je u svibnju 2023. obavijest o naplati kazne za prekoračenje brzine iz ožujka 2018. godine.
Postupak:
- Ivan je provjerio datum počinjenja prekršaja i datum primitka obavijesti
- Sastavio je prigovor pozivajući se na članak 13. i 14. Prekršajnog zakona
- U prigovoru je naveo: “Pozivam se na relativnu zastaru pokretanja prekršajnog postupka koja nastupa nakon 3 godine od dana počinjenja prekršaja, te na apsolutnu zastaru koja nastupa protekom 4 godine, sukladno članku 13. i 14. Prekršajnog zakona.”
- Prigovor je poslao nadležnom tijelu za prekršaje preporučenom pošiljkom
Rezultat: Prekršajni sud je utvrdio nastup zastare i donio rješenje o obustavi postupka. Ivan nije morao platiti kaznu niti troškove postupka.
U sva tri primjera ključno je bilo pravovremeno reagiranje, poznavanje točnih zakonskih rokova i pravilno sastavljanje prigovora s pozivanjem na konkretne članke relevantnih zakona.
Predlošci Za Pozivanje Na Zastaru
Pravilno formulirani predlošci za pozivanje na zastaru predstavljaju ključan alat u ostvarivanju prava dužnika. Ovi dokumenti moraju sadržavati sve pravno relevantne elemente kako bi proizveli željeni učinak.
Predložak Prigovora Zastare Za Dugovanja
Prigovor zastare za dugovanja treba sadržavati nekoliko ključnih elemenata strukturiranih na jasan način. Učinkovit predložak uključuje:
Zaglavlje dokumenta:
[Ime i prezime dužnika]
[Adresa dužnika]
[OIB dužnika]
[Naziv vjerovnika]
[Adresa vjerovnika]
[OIB vjerovnika]
[Mjesto i datum]
Predmet: Prigovor zastare potraživanja
Tijelo prigovora:
Poštovani,
Zaprimio/la sam Vašu opomenu/račun/obavijest broj [broj dokumenta] od dana [datum dokumenta] kojom potražujete iznos od [iznos] EUR s osnove [navesti osnovu dugovanja].
Ovim putem ističem prigovor zastare navedenog potraživanja sukladno članku [navesti relevantni članak, npr. 225. ili 226.] Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21).
Vaše potraživanje odnosi se na razdoblje [navesti razdoblje] te je od dospijeća posljednje rate/računa protekao zakonom propisani rok od [navesti rok: 1 godine/3 godine/5 godina] u kojem ste mogli zahtijevati ispunjenje obveze.
Budući da u zakonskom roku niste poduzeli radnje za naplatu potraživanja niti sam ja na bilo koji način prekinuo/la tijek zastare, Vaše je potraživanje zastarjelo te Vas pozivam da obustavite sve daljnje radnje naplate.
S poštovanjem,
[Vlastoručni potpis]
[Ime i prezime dužnika]
Napomene za prilagodbu predloška:
- Kod komunalnih usluga uputite na članak 232. ZOO-a (1 godina)
- Kod povremenih potraživanja pozovite se na članak 226. ZOO-a (3 godine)
- Za opće zastarijevanje navedite članak 225. ZOO-a (5 godina)
- Dokument pošaljite preporučenom poštom s povratnicom radi dokazivanja primitka
Predložak Za Sudski Postupak
Prigovor zastare u sudskom postupku zahtijeva formalnije strukturiran dokument usklađen s procesnim zahtjevima. Učinkovit predložak sadrži:
Zaglavlje podneska:
[Ime i prezime tuženika]
[Adresa tuženika]
[OIB tuženika]
[NAZIV SUDA]
[Adresa suda]
[Poslovni broj predmeta]
[Mjesto i datum]
ODGOVOR NA TUŽBU
S PRIGOVOROM ZASTARE
Sadržaj podneska:
Tužitelj: [puni podaci o tužitelju]
Tuženik: [puni podaci o tuženiku]
Radi: [predmet spora i vrijednost]
Poštovani Sud,
Osporavam tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti iz sljedećih razloga:
1. PRIGOVOR ZASTARE
Ističem prigovor zastare tužiteljevog potraživanja temeljem članka [navesti relevantni članak] Zakona o obveznim odnosima. Potraživanje tužitelja odnosi se na [opisati osnovu potraživanja] iz razdoblja [navesti točno razdoblje].
Sukladno navedenom članku, rok zastare za ovo potraživanje iznosi [navesti rok] te je isti istekao dana [datum]. Tijekom zakonskog roka tužitelj nije poduzeo nikakve radnje radi ostvarenja svog prava niti je zastara prekinuta na bilo koji zakonom predviđeni način iz članka 240. i 241. ZOO-a.
2. DOKAZI
Kao dokaz navodim:
- [popis relevantne dokumentacije]
- [eventualni svjedoci]
- [drugi dokazi]
3. PRIJEDLOG
Slijedom navedenog, predlažem da Sud donese sljedeću
PRESUDU
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan zbog nastupa zastare potraživanja.
Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku parnični trošak u roku od 15 dana.
S poštovanjem,
[Vlastoručni potpis]
[Ime i prezime tuženika]
- Prigovor zastare mora biti podnesen prije završetka glavne rasprave
- Obavezno navedite točan članak ZOO-a koji se odnosi na konkretni slučaj
- Dokumentirajte točan trenutak dospijeća obveze i izračun zastarnog roka
- Priložite sve dokaze koji potvrđuju vašu tvrdnju o nastupu zastare
- U slučaju složenijih predmeta razmotrite angažiranje odvjetnika
Česte Pogreške Kod Pozivanja Na Zastaru
Mnogi dužnici propuštaju iskoristiti institut zastare zbog pogrešaka koje čine tijekom postupka pozivanja na zastaru. Razumijevanje ovih pogrešaka može značajno povećati šanse za uspješno oslobađanje od obveze.
Kako Izbjeći Prekid Zastare
Prekid zastare događa se kada dužnik prizna dug ili vjerovnik poduzme pravne radnje za ostvarenje potraživanja. Četiri ključne radnje prekidaju tijek zastare:
- Priznanje duga – Plaćanje dijela duga, traženje odgode plaćanja ili reprograma automatski prekida zastaru i rok počinje teći ispočetka. Telefonski razgovor s vjerovnikom u kojem implicitno priznajete dug može se smatrati priznanjem.
- Sudske tužbe – Podnošenje tužbe od strane vjerovnika prekida zastaru istog trenutka. Dužnik koji primi sudski poziv mora odmah reagirati prigovorom zastare.
- Komunikacija o dugu – Potpisivanje bilo kakve dokumentacije vezane uz dug, poput izvoda otvorenih stavki ili izjave o podmirenju duga, prekida zastaru.
- Ovršni postupci – Pokretanje ovrhe prekida zastaru, no ako je potraživanje već zastarjelo u trenutku pokretanja ovrhe, dužnik ima pravo uložiti prigovor zastare.
Za uspješno izbjegavanje prekida zastare, dužnik treba izbjegavati bilo kakvu komunikaciju s vjerovnikom koja bi se mogla protumačiti kao priznanje duga. Sva komunikacija mora biti pismena i pažljivo formulirana bez priznanja postojanja duga.
Što Ne Smijete Učiniti Nakon Isteka Zastarnog Roka
Nakon isteka zastarnog roka, dužnici često čine pogreške koje poništavaju njihovo pravo na zastaru:
- Djelomična otplata duga – Uplatom bilo kojeg iznosa na ime zastarjelog duga automatski se odričete prava na zastaru. Takva uplata smatra se priznanjem duga i prekida zastaru.
- Prihvaćanje obročne otplate – Potpisivanje sporazuma o obročnoj otplati zastarjelog duga predstavlja priznanje duga i poništava mogućnost pozivanja na zastaru.
- Prešutno pristajanje na dug – Neodgovaranje na opomene ili prihvaćanje novih računa za stari dug može se tumačiti kao pristanak. Svaku opomenu potrebno je odmah osporiti pisanim prigovorom zastare.
- Propuštanje isticanja prigovora – Najveća pogreška je propuštanje pravovremenog isticanja prigovora zastare u sudskom ili ovršnom postupku. Na zastaru se mora pozvati čim dođe prva opomena ili tužba.
- Davanje izjava o dugu – Izjave poput “platit ću kad budem mogao” ili “trenutno nemam novca” priznaju postojanje duga i poništavaju zastaru.
Dužnici trebaju zapamtiti da zastara ne nastupa automatski. Bez aktivnog isticanja prigovora, vjerovnik ima pravo nastaviti potraživati dug, a sud će presuditi u njegovu korist ako dužnik ne istakne prigovor zastare.
Najčešće Nedoumice i Pitanja
Pozivanje na zastaru izaziva brojne nedoumice kod dužnika koji često nisu sigurni kako pravilno primijeniti ovaj pravni institut. Razjasnimo neke od najčešćih pitanja s kojima se suočavaju građani.
Može Li Se Zastara Produljiti ili Skratiti?
Zastarni rokovi ne mogu se arbitrarno mijenjati prema željama stranaka. Zakon o obveznim odnosima jasno propisuje trajanje zastarnih rokova koji su obvezujući. Stranke ugovorom ne mogu produljiti zakonom propisane zastarne rokove jer bi to narušilo pravnu sigurnost koju institut zastare osigurava.
Skraćivanje zastarnih rokova dopušteno je u određenim slučajevima kada se radi o trgovačkim ugovorima između poslovnih subjekata. Kod potrošačkih odnosa skraćivanje zastarnih rokova nije moguće jer bi to narušilo zaštitu potrošača kao slabije strane u ugovoru.
Zastara se može prekinuti ili zaustaviti (zastoj zastare) u specifičnim situacijama:
- Priznanjem duga (plaćanjem dijela duga, traženjem odgode plaćanja)
- Pokretanjem sudskog postupka od strane vjerovnika
- Nastupanjem okolnosti koje sprječavaju vjerovnika da ostvari svoje pravo (viša sila)
Nakon prekida zastare, zastarni rok počinje teći iznova od trenutka prekida, što efektivno produljuje vrijeme tijekom kojeg vjerovnik može potraživati dug.
Što Ako Vjerovnik Nastavi Potraživati Nakon Zastare?
Vjerovnici često nastavljaju slati opomene i pokušavati naplatiti dug čak i nakon što je nastupila zastara. U takvim situacijama dužnik ima pravo odbiti plaćanje pozivanjem na zastaru. Ključni koraci koje treba poduzeti:
- Odmah odgovoriti na svaki pokušaj naplate s pisanim prigovorom zastare
- Poslati prigovor preporučenom poštom s povratnicom kao dokaz
- Čuvati svu dokumentaciju vezanu uz komunikaciju s vjerovnikom
Ako vjerovnik pokrene sudski postupak za naplatu zastarjelog duga, dužnik mora istaknuti prigovor zastare u odgovoru na tužbu. Sud neće po službenoj dužnosti paziti na zastaru ako dužnik to sam ne istakne.
U slučaju blokiranih računa zbog zastarjelih dugova, dužnik ima pravo tražiti od FINA-e deblokadu računa uz priloženi prigovor zastare. Kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, rok za prigovor iznosi 8 dana od primitka rješenja o ovrsi.
Važno je znati da vjerovnik koji svjesno pokušava naplatiti zastarjeli dug može snositi određene pravne posljedice, uključujući naknadu troškova postupka i eventualno naknadu štete dužniku ako mu je takvim postupanjem prouzročena materijalna šteta.
Zaključak
Pozivanje na zastaru predstavlja važno pravo koje dužnicima omogućava oslobađanje od obveze plaćanja nakon isteka zakonski propisanog roka. Pravilno sastavljanje prigovora zastare uz navođenje točnog zakonskog temelja ključno je za uspješno ostvarivanje ovog prava.
Dužnici trebaju biti svjesni specifičnih zastarnih rokova za različite vrste dugovanja te pažljivo čuvati dokumentaciju koja dokazuje protek vremena. Također moraju izbjegavati radnje koje mogu prekinuti zastaru poput priznavanja duga ili djelomične otplate.
Iako je zastara snažan pravni alat za zaštitu dužnika predviđen Zakonom o obveznim odnosima mnogi građani ne koriste tu mogućnost zbog nepoznavanja procedure. Pravovremeno djelovanje i poznavanje pravnih temelja osiguravaju uspješnu primjenu ovog instituta u praksi.
