Lažno predstavljanje: Kako prepoznati prijevaru i zaštititi se?

Lažno predstavljanje postaje sve veći problem u modernom društvu. Ova prijevarna praksa uključuje namjerno korištenje tuđeg identiteta ili lažnih podataka kako bi se ostvarila osobna korist, često na štetu drugih osoba ili organizacija.

Lažno predstavljanje je kazneno djelo koje podrazumijeva svjesno korištenje tuđeg identiteta, lažnih informacija ili kvalifikacija s ciljem obmane drugih i stjecanja nezakonite koristi. U Hrvatskoj je regulirano Kaznenim zakonom i može rezultirati ozbiljnim pravnim posljedicama.

Dok tehnologija napreduje, metode lažnog predstavljanja postaju sve sofisticiranije. Od krađe identiteta online do lažnog predstavljanja kao službena osoba u stvarnom životu, važno je prepoznati znakove prijevare i znati kako se zaštititi od ovih sve učestalijih ugroza.

Što Je Lažno Predstavljanje – Definicija i Zakonski Okvir

Pravna Definicija Lažnog Predstavljanja u Hrvatskoj

Lažno predstavljanje u hrvatskom pravnom sustavu definirano je kao svjesno korištenje tuđeg identiteta ili lažnih podataka s namjerom ostvarivanja osobne koristi. Kazneni zakon Republike Hrvatske u članku 264. precizno određuje ovo kazneno djelo kao postupak kojim počinitelj “predstavlja se kao službena ili vojna osoba ili neovlašteno nosi oznake službene ili vojne osobe s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi”. Kazna za počinitelje kreće se od novčane kazne do zatvorske kazne u trajanju do tri godine, ovisno o težini počinjenog djela i nastaloj šteti.

Zakonski okvir razlikuje nekoliko oblika lažnog predstavljanja. Lažno predstavljanje kao službena osoba smatra se težim oblikom ovog kaznenog djela jer direktno narušava povjerenje građana u državne institucije. Lažno predstavljanje u svrhu prijevare uključuje korištenje tuđeg identiteta za stjecanje materijalne koristi ili izbjegavanje obveza. Dodatno, korištenje krivotvorenih dokumenata često prati lažno predstavljanje te se sankcionira kao zasebno kazneno djelo.

Razlika Između Lažnog Predstavljanja i Drugih Kaznenih Djela

Lažno predstavljanje razlikuje se od drugih sličnih kaznenih djela po specifičnom elementu namjere i načinu izvršenja. Za razliku od prijevare koja obuhvaća širi spektar obmana, lažno predstavljanje specifično se odnosi na zlouporabu identiteta. Ključna razlika očituje se u tome što prijevara prema članku 236. Kaznenog zakona uključuje navođenje nekoga da nešto učini ili ne učini na štetu svoje imovine, dok se lažno predstavljanje fokusira na samu zloupotrebu identiteta.

Krivotvorenje isprava predstavlja često povezano ali zasebno kazneno djelo definirano člankom 278. Kaznenog zakona. Ono podrazumijeva izradu lažne isprave ili mijenjanje prave, dok lažno predstavljanje koristi te krivotvorene isprave. Računalna prijevara razlikuje se po tome što uključuje neovlašteni pristup računalnim sustavima i manipulaciju podataka, dok zlouporaba položaja i ovlasti podrazumijeva da počinitelj već ima određeni položaj koji zlorabi.

Hrvatski pravosudni sustav prepoznaje i identitetsku krađu kao modernu varijantu lažnog predstavljanja, posebno u digitalnom okruženju. Ona obuhvaća neovlašteno prikupljanje osobnih podataka poput OIB-a, broja kartice ili pristupnih podataka za različite usluge. Počinitelji mogu zloupotrijebiti ove podatke za podizanje kredita, otvaranje lažnih profila na društvenim mrežama ili naručivanje proizvoda na tuđe ime.

Najčešći Oblici Lažnog Predstavljanja u Svakodnevnom Životu

Lažno predstavljanje pojavljuje se u različitim oblicima koji prožimaju našu svakodnevicu. Prepoznavanje ovih obrazaca prijevare prvi je korak u zaštiti od mogućih negativnih posljedica.

Lažno Predstavljanje na Internetu

Internet predstavlja plodno tlo za različite oblike lažnog predstavljanja zbog relativne anonimnosti koju pruža. Phishing napadi čine najrasprostranjeniji oblik online prijevare gdje počinitelji šalju lažne e-mailove koji imitiraju legitimne institucije poput banaka ili državnih tijela. Ove poruke često sadrže poveznice koje vode na krivotvorene stranice dizajnirane za krađu osobnih podataka.

Catfishing je još jedan učestali oblik gdje prevaranti stvaraju lažne profile na društvenim mrežama ili aplikacijama za upoznavanje. Koriste tuđe fotografije i izmišljene životne priče kako bi stvorili povjerenje i emocionalne veze sa žrtvama, najčešće s ciljem izvlačenja novca ili osobnih informacija. Posebno su ugroženi stariji korisnici interneta i osobe koje traže romantične veze.

Lažni profili na društvenim mrežama koji imitiraju poznate osobe ili brendove također predstavljaju ozbiljan problem. Počinitelji koriste prepoznatljivost i povjerenje koje javnost ima prema originalnim entitetima kako bi promovirali lažne nagradne igre, prikupljali donacije ili distribuirali zlonamjerne sadržaje.

Impersonacija Službenih Osoba

Lažno predstavljanje kao službena osoba spada među najopasnije oblike ove prijevarne aktivnosti. Lažni policajci često zaustavljaju vozila ili posjećuju domove građana, tražeći novac za navodne kazne ili pristup osobnim dokumentima. Prepoznatljivi su po nedostatku službene iskaznice ili korištenju krivotvorenih značaka koje ne izdržavaju detaljniji pregled.

Lažni inspektori različitih službi (porezne, sanitarne, građevinske) posjećuju poslovne prostore tvrdeći da provode inspekcijski nadzor. Njihov cilj je iznuđivanje novca za “rješavanje problema” ili prikupljanje povjerljivih poslovnih informacija. Legitimni inspektori uvijek nose službene iskaznice i najavljuju inspekcijske nadzore unaprijed.

U Zagrebu i drugim većim gradovima zabilježeni su slučajevi lažnih komunalnih radnika koji traže pristup stanovima pod izgovorom provjere instalacija. Jednom unutra, prevaranti kradu vrijednosti ili popisuju imovinu za kasnije provale.

Lažno Predstavljanje u Poslovnim Odnosima

Poslovni svijet nije imun na različite oblike lažnog predstavljanja. Lažne reference i kvalifikacije na životopisima predstavljaju uobičajeni problem za poslodavce. Kandidati nerijetko preuveličavaju svoja postignuća, izmišljaju radno iskustvo ili prikazuju obrazovne kvalifikacije koje nisu stekli, što dovodi do zapošljavanja nekvalificiranih osoba.

Lažni poslovni subjekti formiraju se s ciljem prevare partnera ili kupaca. Ove tvrtke često posluju kratko vrijeme, prikupljaju predujmove za proizvode ili usluge koje nikada ne isporuče, nakon čega nestaju. Takve prijevare posebno su česte u građevinskom sektoru, online trgovini i uslužnim djelatnostima.

CEO prijevara pojavljuje se kada prevaranti šalju e-mailove zaposlenicima oponašajući direktora ili visokopozicionirane rukovoditelje tvrtke. U komunikaciji traže hitne novčane transfere ili povjerljive podatke, koristeći autoritet navodnog pošiljatelja za zaobilaženje uobičajenih sigurnosnih protokola. Hrvatske tvrtke bilježe porast ovakvih napada tijekom posljednjih godina, s pojedinačnim štetama koje dosežu stotine tisuća kuna.

Kako Prepoznati Lažno Predstavljanje

Upozoravajući Znakovi Online Prevare

Prepoznavanje online prevara zahtijeva oprez i poznavanje tipičnih obrazaca ponašanja prevaranata. Neuobičajeno hitne ponude predstavljaju prvi signal za uzbunu – legitimne tvrtke rijetko traže trenutno djelovanje bez vremena za razmišljanje. Posebnu pozornost treba obratiti na gramatičke i pravopisne pogreške u službenim komunikacijama jer profesionalne organizacije održavaju visoke standarde pisane komunikacije.

Lažne web stranice često sadrže neznatno izmijenjene URL adrese poput “annazona.hr” umjesto “amazon.hr” ili koriste dodatke poput “secure-login” u adresi. Nedostatak sigurnosnih certifikata vidljiv kroz manjak “https://” protokola ili ikone lokota u adresnoj traci ukazuje na potencijalnu prijevaru. U društvenim mrežama, netipično ponašanje kontakata predstavlja znak za oprez – iznenadni zahtjevi za novčanu pomoć ili dijeljenje osobnih podataka zahtijevaju dodatnu provjeru.

Ponude koje zvuče predobro da bi bile istinite najčešće to i jesu. Nerealno niske cijene luksuznih proizvoda, besplatne nagrade bez sudjelovanja u natjecanju ili iznenadna nasljedstva od nepoznatih rođaka predstavljaju klasične mamce za lakovjerne korisnike.

Sumnjivi Telefonski Pozivi i Poruke

Telefonski prevaranti koriste specifične tehnike manipulacije koje možemo prepoznati. Pozivi s nepoznatih ili skrivenih brojeva koji traže osobne podatke zahtijevaju oprez, posebno kad pozivatelj stvara dojam hitnosti. U slučaju telefonskih prijevara, prevaranti često stvaraju pritisak za brzo donošenje odluka kako žrtva ne bi imala vremena provjeriti njihov identitet.

Automatske poruke o “problemima” s računima koje traže da kliknete na poveznicu ili nazovete određeni broj često vode u zamke. Legitimne organizacije rijetko koriste SMS ili WhatsApp za osjetljivu komunikaciju. Pozivi navodnih rođaka u nevolji koji traže hitnu novčanu pomoć predstavljaju klasičnu prijevaru – u takvim situacijama uvijek prekinite poziv i kontaktirajte tu osobu direktno putem poznatog broja.

Posebno opasne su poruke koje traže verifikacijske kodove poslane na vaš mobitel. Ove kodove prevaranti koriste za zaobilaženje dvofaktorske autentifikacije i pristup vašim računima. Pozivi koji koriste emocionalne manipulacije poput straha, uzbuđenja ili znatiželje služe za zaobilaženje racionalnog razmišljanja i navođenje na nepromišljene postupke.

Provjera Identiteta Službenih Osoba

Legitimne službene osobe posjeduju jasne identifikacijske oznake koje možete provjeriti. Službena iskaznica sadrži fotografiju, ime, službeni broj, logo institucije i kontakt podatke organizacije. Prilikom posjeta službenika, zatražite na uvid službenu iskaznicu i zabilježite relevantne podatke prije nego omogućite pristup svom domu ili osobnim podacima.

Poziv instituciji predstavlja najučinkovitiji način verifikacije. Ne koristite broj telefona koji vam daje posjetitelj, već pronađite službeni kontakt putem web stranice institucije ili imenika. Provjerite najavu posjeta – većina službenih posjeta najavljena je pismenim putem prije dolaska. Iznenadni posjeti bez prethodne najave zahtijevaju dodatni oprez.

Odjeća i oprema mogu ukazivati na autentičnost – službene uniforme sadrže jasne oznake institucije, brojeve i oznake. Službena vozila uvijek nose oznake institucije i registracijske tablice koje odgovaraju službenim vozilima. Neobična zahtijevanja poput traženja gotovine, pristupa osobnim uređajima ili hitnih uplata nikad nisu dio legitimnih službenih procedura.

Pravne Posljedice Lažnog Predstavljanja

Kaznenopravne Sankcije u Republici Hrvatskoj

Kaznenopravne sankcije za lažno predstavljanje u Hrvatskoj precizno su definirane Kaznenim zakonom. Počinitelji koji se lažno predstavljaju kao službene osobe suočavaju se s kaznom zatvora do tri godine. Za teže oblike ovog kaznenog djela, posebice kada uključuju znatnu imovinsku korist ili štetu, predviđene su kazne zatvora do pet godina. Kazneni zakon također predviđa novčane kazne kao dopunsku sankciju uz zatvorsku kaznu u određenim slučajevima.

Suci pri odmjeravanju kazne uzimaju u obzir nekoliko ključnih faktora: namjeru počinitelja, iznos pribavljene imovinske koristi, prouzročenu štetu te eventualni povrat. Statistike Državnog zavoda za statistiku pokazuju porast broja procesuiranih slučajeva lažnog predstavljanja za 15% u posljednjih pet godina, s posebnim naglaskom na online prijevare.

Važno je istaknuti da osobe osuđene za lažno predstavljanje dobivaju kaznenu evidenciju koja može značajno utjecati na buduće zaposlenje, posebice za radna mjesta koja zahtijevaju posebno povjerenje.

Građanskopravna Odgovornost

Građanskopravna odgovornost za lažno predstavljanje temelji se na naknadi štete oštećenoj strani. Oštećenici imaju pravo tražiti potpunu naknadu materijalne štete nastale kao posljedica lažnog predstavljanja, što uključuje stvarnu štetu i izmaklu korist. Zakon o obveznim odnosima pruža pravni okvir za podnošenje tužbi za naknadu štete nastale prijevarnim radnjama.

Osim materijalne, oštećenici mogu zahtijevati i naknadu nematerijalne štete, posebno u slučajevima kada je lažno predstavljanje rezultiralo narušavanjem ugleda, povredom prava osobnosti ili psihičkom patnjom. Sudska praksa u Hrvatskoj pokazuje da se iznosi dosuđenih naknada kreću od 10.000 do 50.000 kuna za lakše slučajeve, dok u težim slučajevima mogu doseći i nekoliko stotina tisuća kuna.

Zastara potraživanja za štetu nastalu lažnim predstavljanjem nastupa nakon tri godine od saznanja za štetu i počinitelja, dok objektivna zastara nastupa nakon pet godina od nastanka štete.

Stvarni Primjeri Sudskih Presuda

Stvarni primjeri sudskih presuda za lažno predstavljanje u Hrvatskoj ilustriraju raznolikost slučajeva i sankcija. Županijski sud u Zagrebu osudio je 2019. godine počinitelja na dvije godine zatvora zbog lažnog predstavljanja kao porezni inspektor, kojim je od više poduzetnika iznudio ukupno 85.000 kuna. Posebno otežavajuća okolnost bila je činjenica da je počinitelj koristio krivotvorenu službenu iskaznicu.

Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je 2021. godine presudu kojom je počinitelj osuđen na godinu dana zatvora uvjetno na dvije godine zbog lažnog predstavljanja kao odvjetnik. Tijekom šest mjeseci pružao je pravne usluge bez potrebnih kvalifikacija, zaradivši preko 30.000 kuna.

U digitalnoj sferi, Općinski kazneni sud u Splitu osudio je 2022. godine osobu koja se lažno predstavljala kao djelatnik banke u phishing kampanji. Počinitelj je dobio kaznu od osam mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 15.000 kuna, uz obvezu vraćanja protupravno stečene imovinske koristi u iznosu od 45.000 kuna.

Kako Se Zaštititi Od Lažnog Predstavljanja

Zaštita od lažnog predstavljanja zahtijeva proaktivan pristup sigurnosti osobnih podataka i oprez u svakodnevnoj komunikaciji. Implementacija odgovarajućih sigurnosnih mjera značajno smanjuje rizik da postanete žrtvom prevaranata.

Zaštita Osobnih Podataka

Zaštita osobnih podataka predstavlja prvi obrambeni sloj protiv lažnog predstavljanja. Ograničite dijeljenje osobnih informacija na društvenim mrežama poput adrese stanovanja ili datuma rođenja. Redovito pregledavajte postavke privatnosti na svim društvenim platformama i prilagodite ih tako da samo pouzdani kontakti vide vaše osobne informacije.

Čuvajte svoje identifikacijske dokumente na sigurnom mjestu i izbjegavajte nositi sve dokumente odjednom. Koristite različite kombinacije lozinki za različite račune – jedna kompromitirana lozinka ne smije ugroziti sve vaše račune. Za kreiranje jakih lozinki koristite kombinacije velikih i malih slova, brojeva i posebnih znakova minimalne duljine od 12 znakova.

Ne odgovarajte na upite za osobnim podacima putem e-maila ili telefona ako vi niste inicirali komunikaciju. Provjerite vjerodostojnost pošiljatelja prije nego što podijelite bilo kakve osjetljive informacije poput OIB-a ili broja kartice.

Sigurnosne Mjere u Online Komunikaciji

Sigurnosne mjere u online komunikaciji počinju instalacijom ažuriranog antivirusnog programa i firewalla na svim uređajima. Redovito ažurirajte operativne sustave i aplikacije jer sigurnosne zakrpe sprječavaju iskorištavanje poznatih ranjivosti. Aktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju gdje god je dostupna, posebno za e-mail račune i bankovne aplikacije.

Provjerite URL adrese web stranica prije unosa osobnih podataka – legitimne stranice započinju s “https://” i prikazuju ikonu lokota. Budite oprezni s poveznicama u e-mailovima ili SMS porukama, čak i kad izgledaju kao da dolaze od poznatih institucija. Umjesto klika na poveznicu, izravno posjetite službenu web stranicu upisivanjem adrese u preglednik.

Izbjegavajte korištenje javnih Wi-Fi mreža za pristup osjetljivim podacima poput bankovnih računa. Ako morate koristiti javnu mrežu, upotrijebite VPN servis koji enkriptira vašu komunikaciju i štiti podatke od presretanja.

Što Učiniti Kad Posumnjate na Prijevaru

Trenutačna reakcija kod sumnje na prijevaru ključna je za minimiziranje potencijalne štete. Prekinite komunikaciju s osobom za koju sumnjate da se lažno predstavlja i ne dijelite dodatne informacije. Dokumentirajte sve interakcije s prevarantom uključujući e-mailove, poruke ili zapise telefonskih razgovora.

Kontaktirajte nadležne institucije poput policije ili CERT-a (Computer Emergency Response Team) na broj 192 ili putem web obrazaca za prijavu internetskih prijevara. Ako je ugrožen vaš financijski identitet, odmah obavijestite banku i zatražite blokadu svih potencijalno kompromitiranih računa ili kartica.

Podnesite službenu prijavu policiji s detaljnim opisom situacije i svim prikupljenim dokazima. Pratite svoje bankovne izvode i kreditni rejting u narednim mjesecima kako biste uočili eventualne neovlaštene transakcije. U slučaju krađe identiteta zatražite zamjenu svih kompromitiranih dokumenata poput osobne iskaznice ili putovnice.

Koraci Za Prijavu Lažnog Predstavljanja

Kome Prijaviti Slučaj

Lažno predstavljanje prijavljuje se policiji ili državnom odvjetništvu kao nadležnim tijelima za kazneni progon. Žrtve mogu osobno podnijeti prijavu u najbližoj policijskoj postaji ili elektroničkim putem preko sustava e-Prijave na web stranici MUP-a. Policijski službenici pripremaju zapisnik o prijavi koji sadrži sve relevantne informacije o slučaju. Za slučajeve online prijevara i lažnog predstavljanja preko interneta dodatno se može kontaktirati Odjel za visokotehnološki kriminalitet koji je specijaliziran za digitalne prijevare. Teže prijevare i organizirano lažno predstavljanje prijavljuje se direktno Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Oštećenici trebaju podnijeti prijavu u što kraćem roku nakon otkrića prijevare zbog mogućnosti prikupljanja dokaza i sprječavanja daljnje štete.

Potrebna Dokumentacija

Prikupljanje odgovarajuće dokumentacije ključno je za uspješnu prijavu lažnog predstavljanja. Temeljna dokumentacija uključuje osobne identifikacijske dokumente podnositelja prijave (osobna iskaznica ili putovnica). Priložiti treba sve materijalne dokaze koji potvrđuju navode o lažnom predstavljanju poput:

• Pisanu komunikaciju (e-mailovi, SMS poruke, dopisi)
• Snimke telefonskih razgovora (ako postoje)
• Ispise bankovnih transakcija ako je došlo do financijskih prijevara
• Screenshot-ove lažnih profila ili web stranica
• Svjedočenja drugih osoba koje mogu potvrditi događaj
• Račune i ugovore sklopljene pod lažnim predstavljanjem
• Fotografije ili video zapise koji dokazuju lažno predstavljanje

Korisno je sastaviti kronološki pregled događaja s točnim datumima i vremenima komunikacije ili incidenta. Svi dokumenti trebaju biti dostavljeni u originalu ili kao ovjerene kopije.

Vremenski Okvir Postupka

Postupak rješavanja prijave lažnog predstavljanja odvija se kroz nekoliko faza s različitim vremenskim trajanjem. Inicijalna obrada prijave od strane policije traje 7-14 dana tijekom kojih službenici utvrđuju elemente kaznenog djela. Policijska istraga prosječno traje 30-90 dana ovisno o složenosti slučaja i dostupnosti dokaza. Državno odvjetništvo nakon zaprimanja policijskog izvještaja ima rok od 6 mjeseci za podizanje optužnice. Sudski postupak za jednostavnije slučajeve lažnog predstavljanja traje 6-12 mjeseci dok složeniji slučajevi mogu trajati i do 2 godine. Žalbeni postupak može produljiti proces za dodatnih 3-6 mjeseci. Ukupno trajanje od prijave do pravomoćne presude u prosjeku iznosi 12-24 mjeseca za većinu slučajeva lažnog predstavljanja. Trajanje postupka može biti kraće kod priznanja krivnje optuženika ili provođenja sporazuma o krivnji.

Česta Pitanja O Lažnom Predstavljanju

Je li Lažno Predstavljanje Uvijek Kazneno Djelo?

Lažno predstavljanje nije uvijek kazneno djelo u pravnom smislu. Kaznenim djelom smatra se samo ono predstavljanje koje uključuje namjeru pribavljanja protupravne imovinske koristi ili nanošenja štete drugome. Za kvalifikaciju djela kao kaznenog potrebno je dokazati namjeru počinitelja. Situacije poput predstavljanja lažnim imenom u neformalnoj komunikaciji bez namjere pribavljanja koristi ne predstavljaju kazneno djelo, već mogu biti prekršaj ili čak potpuno pravno irelevantne. Elementi koji moraju biti prisutni uključuju namjeru, protupravnost i posljedicu (stvarnu ili potencijalnu štetu). Sudska praksa pokazuje da se slučajevi lažnog predstavljanja procjenjuju individualno, uzimajući u obzir konkretne okolnosti svakog slučaja.

Zastara za Kazneno Djelo Lažnog Predstavljanja

Zastarni rokovi za kazneno djelo lažnog predstavljanja ovise o težini počinjenog djela i propisanoj kazni. Za osnovni oblik lažnog predstavljanja zastara kaznenog progona nastupa nakon 6 godina od počinjenja djela. Kod težih oblika s većim imovinskim štetama zastarni rok produljuje se na 10 godina. Važno je napomenuti da zastara počinje teći od dana kada je djelo počinjeno, a ne od dana njegovog otkrivanja. Relativna zastara može biti prekinuta određenim procesnim radnjama poput podizanja optužnice ili uhićenja osumnjičenika. Prema članku 81. Kaznenog zakona, apsolutna zastara nastupa kada protekne dvostruko vrijeme od zakonom propisanog za zastaru kaznenog progona, što za lažno predstavljanje iznosi 12 godina za osnovni oblik djela.

Razlika u Postupanju Prema Fizičkim i Pravnim Osobama

Postupanje prema fizičkim i pravnim osobama u slučajevima lažnog predstavljanja značajno se razlikuje. Fizičke osobe direktno odgovaraju prema odredbama Kaznenog zakona s mogućnošću novčane kazne ili kazne zatvora do 3 godine. Pravne osobe odgovaraju prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a kazne uključuju novčane sankcije do 15 milijuna kuna i mogućnost prestanka pravne osobe. Odgovornost pravne osobe temelji se na postupcima odgovorne osobe koja djeluje u ime pravne osobe. Dok se fizičkim osobama može izreći zatvorska kazna, pravnim osobama izriču se prvenstveno novčane kazne i mjere zabrane djelatnosti. Sudska praksa pokazuje da su sankcije za pravne osobe često proporcionalno veće zbog većeg opsega štete koju mogu prouzročiti.

Zaključak – Važnost Opreza i Pravovremene Reakcije

Lažno predstavljanje predstavlja ozbiljan društveni i pravni problem koji zahtijeva povećanu svijest i oprez. Hrvatski pravni sustav jasno definira ovo kazneno djelo i predviđa značajne sankcije za počinitelje.

Prevencija je najbolja zaštita – ograničavanje dijeljenja osobnih podataka online redovito provjeravanje službenih isprava i zdrava doza sumnje prema neočekivanim ponudama mogu značajno smanjiti rizik.

U slučaju sumnje na lažno predstavljanje ključno je brzo reagirati dokumentiranjem komunikacije i prijavom nadležnim tijelima. Vrijeme je često presudno kod ovakvih prijevara.

S razvojem tehnologije metode prijevare postaju sve sofisticiranije pa je kontinuirana edukacija o novim oblicima lažnog predstavljanja neophodna za zaštitu pojedinaca i društva u cjelini.