Smrt voljene osobe ne donosi samo emotivnu bol već i pitanja o nasljedstvu i ostavinskoj raspravi. Mnogi se pitaju koliko će trebati čekati da se njihova imovina zakonski raspodjeli među nasljednicima.
Ostavinska rasprava u Hrvatskoj obično traje između 3 i 6 mjeseci nakon podnošenja smrtnog lista, no taj se rok može produljiti na godinu dana ili više zbog kompleksnosti slučaja, sporova među nasljednicima ili preopterećenosti sudova.
Čekanje na ostavinsku raspravu često je neizvjesno razdoblje za obitelji suočene s gubitkom. Kroz ovaj članak otkrit ćemo koji faktori utječu na trajanje ovog postupka i što možete učiniti da ga ubrzate.
Što Je Ostavinska Rasprava
Ostavinska rasprava predstavlja formalni pravni postupak kojim se utvrđuje tko su nasljednici umrle osobe i koja im imovina pripada. Ovaj postupak pokreće se nakon smrti ostavitelja s ciljem pravne raspodjele njegove ostavštine prema zakonskim propisima ili oporuci.
Zakonski Okvir Ostavinske Rasprave
Zakonski okvir ostavinske rasprave u Hrvatskoj definiran je Zakonom o nasljeđivanju koji detaljno propisuje tijek postupka i prava nasljednika. Osnovni elementi ovog postupka uključuju utvrđivanje kruga nasljednika prvog i drugog nasljednog reda te podjelu imovine prema nasljednim dijelovima. Zakon također prepoznaje dva temeljna načina nasljeđivanja – zakonsko nasljeđivanje koje nastupa kada pokojnik nije ostavio oporuku i oporučno nasljeđivanje prema izričitoj volji ostavitelja izraženoj u valjanoj oporuci. Postupak ostavinske rasprave provodi se prema pravilima izvanparničnog postupka što znači da nema tužitelja ni tuženika već samo sudionika postupka koji imaju zajednički cilj – utvrditi nasljednike i podijeliti ostavinu.
Javni Bilježnici Kao Povjerenici Suda
Javni bilježnici u Hrvatskoj djeluju kao sudski povjerenici koji provode postupak ostavinske rasprave u ime nadležnog općinskog suda. Nakon što smrtni slučaj bude prijavljen matičnom uredu i proslijeđen sudu, predmet se dodjeljuje javnom bilježniku prema prebivalištu pokojnika. Javni bilježnik ima ovlasti provesti cijeli ostavinski postupak što uključuje pozivanje nasljednika, održavanje ročišta, prikupljanje dokaza o imovini i donošenje rješenja o nasljeđivanju. Učinkovitost ovog sustava ovisi o ažurnosti matičnih ureda, sudova i samih bilježnika. Bilježnički ured vodi postupak prema točno određenim pravilima struke te priprema dokumentaciju potrebnu za donošenje rješenja o nasljeđivanju kojim se formalno zaključuje ostavinski postupak. Ovlasti javnog bilježnika ograničene su u situacijama kada nastane spor među nasljednicima – tada bilježnik prekida postupak i upućuje stranke na parnicu pred nadležnim sudom.
Vremenski Rokovi Za Početak Ostavinske Rasprave
Pokretanje ostavinske rasprave vezano je uz određene vremenske okvire koji su propisani zakonom. Razumijevanje ovih rokova omogućava nasljednicima bolju pripremu i realna očekivanja o trajanju cijelog postupka.
Zakonski Predviđeni Rokovi
Zakon o nasljeđivanju jasno definira vremenske okvire za pokretanje ostavinske rasprave. Matični ured ima obvezu u roku od 30 dana od upisa činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih dostaviti smrtovnicu nadležnom sudu. Sud potom u roku od 30 dana od primitka smrtovnice povjerava provođenje ostavinskog postupka javnom bilježniku.
Javni bilježnik nakon primitka predmeta mora zakazati ostavinsku raspravu u razumnom roku. Važno je napomenuti da zakon ne propisuje strogi rok za održavanje prvog ročišta ostavinske rasprave, što ponekad dovodi do različitih praksi među javnim bilježnicima.
Za nasljednike je značajno da davanje nasljedničke izjave nije vremenski ograničeno, ali odgađanje ovog koraka produljuje cijeli postupak. Pravo na nasljedstvo može se ostvariti u roku od 10 godina od smrti ostavitelja, nakon čega nastupa zastara.
Prosječno Vrijeme Čekanja U Hrvatskoj
Prosječno vrijeme čekanja na početak ostavinske rasprave u Hrvatskoj iznosi između 2 i 4 mjeseca od trenutka smrti. Ovaj period varira ovisno o nekoliko ključnih faktora:
- Geografska lokacija: U većim gradovima poput Zagreba, Splita ili Rijeke, opterećenost javnih bilježnika često uzrokuje duža čekanja – ponekad i do 6 mjeseci
- Složenost slučaja: Jednostavni ostavinski postupci s jasnom dokumentacijom započinju brže od složenih slučajeva
- Kompletnost dokumentacije: Prikupljanje potpune dokumentacije o imovini može značajno utjecati na vrijeme čekanja
Prema statističkim podacima Ministarstva pravosuđa, oko 65% ostavinskih postupaka započne unutar 3 mjeseca od smrti ostavitelja. U praksi, urbana područja bilježe duža vremena čekanja zbog većeg broja predmeta po javnom bilježniku.
Vrijeme čekanja moguće je skratiti pravovremenom pripremom dokumentacije te aktivnim pristupom nasljednika u komunikaciji s javnim bilježnikom. Prethodna priprema oporuke i reguliranje imovinskih odnosa također značajno ubrzava početak ostavinskog postupka.
Faktori Koji Utječu Na Duljinu Čekanja
Trajanje ostavinske rasprave ovisi o brojnim faktorima koji značajno određuju koliko će nasljednici čekati na rješenje o nasljeđivanju. Svaki od ovih faktora može samostalno ili u kombinaciji s drugima produžiti postupak za nekoliko tjedana ili čak mjeseci.
Opterećenost Sudova I Javnih Bilježnika
Opterećenost pravosudnog sustava predstavlja jedan od ključnih faktora koji utječu na trajanje ostavinske rasprave. Javni bilježnici u većim gradovima poput Zagreba, Splita ili Rijeke često obrađuju stotine predmeta mjesečno, što stvara značajna kašnjenja. Situacija dodatno varira ovisno o regionalnoj pokrivenosti – u manjim sredinama s manje javnih bilježnika opterećenje po pojedinom bilježniku može biti još veće.
Statistike pokazuju da u zagrebačkim uredima javnih bilježnika prosječno čekanje na prvo ročište iznosi 3-4 mjeseca, dok u nekim manjim gradovima to može biti 1-2 mjeseca. Radno opterećenje bilježnika posebno raste u zimskim mjesecima kada se bilježi veći broj smrtnih slučajeva, što stvara sezonske zastoje u postupcima.
Složenost Ostavine
Složenost ostavinske mase direktno proporcionalno utječe na duljinu postupka. Jednostavni ostavinski predmeti s jednom nekretninom, bankovnim računom i jasnom dokumentacijom rješavaju se u prosjeku za 2-3 mjeseca. Nasuprot tome, kompleksni slučajevi koji uključuju:
- Višestruke nekretnine na različitim lokacijama
- Poslovne udjele u trgovačkim društvima
- Intelektualno vlasništvo
- Imovinu u inozemstvu
- Nejasne zemljišnoknjižne podatke
zahtijevaju dodatno vrijeme za obradu. Posebno problematični su slučajevi s nesređenim zemljišnim knjigama, gdje postupak utvrđivanja stvarnog vlasništva može produžiti ostavinsku raspravu za 6-12 mjeseci.
Broj Nasljednika I Njihova Dostupnost
Broj nasljednika i njihova geografska raspršenost značajno utječu na trajanje postupka. Ostavinske rasprave s jednim ili dva nasljednika koji žive u Hrvatskoj obično se odvijaju brže. Komplikacije nastaju kad:
- Nasljednici žive u inozemstvu (posebno izvan EU)
- Neki nasljednici nisu dostupni zbog nepoznate adrese
- Postoje maloljetni nasljednici za koje se mora uključiti Centar za socijalnu skrb
- Potrebno je utvrđivati postojanje potencijalnih nasljednika
Praksa pokazuje da svaki dodatni nasljednik povećava kompleksnost postupka za 15-20%. U slučajevima s nasljednicima u inozemstvu, dostava poziva i dokumentacije može produžiti postupak za 2-3 mjeseca, osobito ako je potrebno međunarodno dostavljanje putem diplomatskih predstavništava.
Sporovi Među Nasljednicima
Sporovi među nasljednicima predstavljaju najznačajniji faktor koji produžuje ostavinsku raspravu. Kada se nasljednici ne mogu dogovoriti oko raspodjele imovine, javni bilježnik prekida ostavinski postupak i upućuje stranke na parnicu. Statistike pokazuju da:
- Oko 15% ostavinskih postupaka u Hrvatskoj završava upućivanjem na parnicu
- Prosječno trajanje takvih parnica iznosi 2-4 godine
- Nakon završetka parnice, ostavinski postupak se nastavlja, što dodatno produžuje ukupno vrijeme rješavanja
Česti razlozi sporova uključuju osporavanje valjanosti oporuke, zahtjeve za nužnim dijelom nasljedstva i neslaganja oko vrijednosti pojedinih dijelova ostavine. U takvim slučajevima, ukupno vrijeme od smrti ostavitelja do konačne raspodjele imovine može premašiti 5 godina.
Kako Se Pokreće Ostavinski Postupak
Ostavinski postupak započinje službeno nakon što matični ured dostavi smrtovnicu nadležnom sudu. Međutim postoje konkretni koraci koje nasljednici mogu poduzeti kako bi potaknuli pokretanje postupka i osigurali njegovu efikasnost.
Potrebni Dokumenti
Pokretanje ostavinskog postupka zahtijeva prikupljanje specifične dokumentacije koja služi kao temelj za utvrđivanje nasljednika i imovine pokojnika. Smrtovnica predstavlja najvažniji dokument bez kojeg postupak ne može započeti. Matični ured izdaje ovaj dokument na temelju izvoda iz matične knjige umrlih. Uz smrtovnicu potrebno je priložiti i rodni list pokojnika koji dokazuje osobne podatke preminule osobe.
Izvod iz zemljišnih knjiga (vlasnički list) za nekretnine u vlasništvu pokojnika presudan je dokument koji potvrđuje vlasništvo nad imovinom. Za pokretnine poput automobila potrebna je prometna dozvola ili drugi dokazi vlasništva. U slučaju postojanja oporuke original se prilaže dokumentaciji ili se navodi kod kojeg javnog bilježnika je pohranjena.
Za utvrđivanje nasljednika potrebno je dostaviti rodne listove svih potencijalnih nasljednika te vjenčane listove ako je došlo do promjene prezimena. Dokaz o srodstvu s pokojnikom također je ključan element dokumentacije koji jasno određuje nasljedni red prema zakonu.
Tko Može Pokrenuti Postupak
Zakonski nasljednici imaju primarno pravo pokretanja ostavinskog postupka. Oni uključuju bračnog druga potomke roditelje te ostale srodnike prema zakonskom nasljednom redu. Oporučni nasljednici koji su imenovani u valjanoj oporuci pokojnika također mogu inicirati postupak podnošenjem zahtjeva sudu ili izravno javnom bilježniku.
Vjerovnici ostavitelja ovlašteni su pokrenuti ostavinski postupak ako imaju pravni interes za namirenje potraživanja iz ostavine. U praksi vjerovnici često traže pokretanje postupka kako bi zaštitili svoja financijska potraživanja posebno u slučajevima značajnih dugovanja.
Državno odvjetništvo pokreće postupak u situacijama kada postoji mogućnost da imovina pripadne državi zbog izostanka nasljednika. Sud po službenoj dužnosti inicira postupak nakon zaprimanja smrtovnice od matičnog ureda čak i kada nitko od potencijalnih nasljednika nije podnio zahtjev.
Praktičan način pokretanja postupka jest podnošenje prijedloga za pokretanje ostavinskog postupka općinskom sudu prema posljednjem prebivalištu pokojnika. Prijedlog treba sadržavati osobne podatke ostavitelja popis poznate imovine i obveza te popis potencijalnih nasljednika s njihovim kontakt podacima.
Kako Ubrzati Ostavinsku Raspravu
Ubrzavanje ostavinske rasprave zahtijeva proaktivan pristup nasljednika i strateško postupanje tijekom cijelog procesa. Iako zakonski rokovi ostaju nepromijenjeni, sljedeće metode mogu značajno skratiti čekanje na rješenje o nasljeđivanju.
Pravovremena Priprema Dokumentacije
Pravovremena priprema dokumentacije predstavlja temelj efikasne ostavinske rasprave. Prikupljanje svih potrebnih dokumenata prije prvog ročišta skraćuje postupak za 2-3 mjeseca. Ključni dokumenti uključuju smrtovnicu, izvode iz zemljišnih knjiga, podatke o bankovnim računima i vrijednosnim papirima pokojnika. Preporučljivo je izraditi detaljan popis imovine pokojnika s procijenjenom vrijednošću svake stavke. Dokumenti vezani uz dugovanja pokojnika poput kredita ili hipoteka također zahtijevaju posebnu pažnju. Sve dokumente potrebno je dostaviti javnom bilježniku u originalnom obliku ili kao ovjerene kopije. Nasljednici mogu zatražiti pomoć pri pribavljanju dokumentacije od matičnih ureda, zemljišnoknjižnih odjela ili od pravnih stručnjaka.
Postizanje Dogovora Među Nasljednicima
Dogovor među nasljednicima značajno ubrzava ostavinsku raspravu i omogućuje završetak postupka već na prvom ročištu. Ključni elementi uspješnog dogovora uključuju jasnu komunikaciju o željama pokojnika, transparentnu raspodjelu imovine i razumijevanje za potrebe svih uključenih strana. Organiziranje neformalnog sastanka nasljednika prije službene rasprave pomaže u razjašnjavanju svih potencijalnih nesporazuma. Korisno je sastaviti pisani sporazum o raspodjeli imovine koji svi nasljednici potpisuju prije ostavinske rasprave. Ovakav sporazum javni bilježnik može lako uklopiti u rješenje o nasljeđivanju. Nasljednici koji žive u inozemstvu mogu dati punomoć predstavniku u Hrvatskoj kako bi izbjegli odgode zbog nemogućnosti osobnog prisustvovanja.
Angažiranje Odvjetnika
Angažiranje stručnog odvjetnika specijaliziranog za nasljedno pravo osigurava brže i učinkovitije rješavanje ostavinske rasprave. Odvjetnik pruža stručnu pomoć pri prikupljanju dokumentacije, zastupa interese nasljednika i predviđa potencijalne probleme prije njihovog nastanka. Odvjetnička pomoć posebno je korisna kod složenih ostavinskih postupaka koji uključuju veću imovinu ili inozemne nekretnine. Odvjetnici poznaju proceduralne detalje i imaju uspostavljenu komunikaciju s nadležnim institucijama što omogućuje brže administrativne procese. Troškovi odvjetničkih usluga u ostavinskim postupcima regulirani su Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a kreću se od 800 do 3000 kuna ovisno o vrijednosti ostavinske mase. Angažiranje odvjetnika preporučljivo je već u ranoj fazi postupka kako bi se izbjegle naknadne komplikacije.
Postupak Nakon Smrti Do Ostavinske Rasprave
Razdoblje između smrti i ostavinske rasprave predstavlja ključnu fazu u procesu nasljeđivanja. Administrativni postupci koji se provode u ovom periodu osiguravaju pravnu zaštitu imovine pokojnika i temelje za pravilno provođenje ostavinske rasprave.
Smrtovnica I Njezina Uloga
Smrtovnica je temeljni dokument koji pokreće ostavinski postupak u Hrvatskoj. Matični ured sastavlja smrtovnicu na temelju prijave smrti, obično u roku od 3 dana od dana prijave. Ovaj dokument sadrži osobne podatke pokojnika, informacije o bračnom statusu, potencijalnim nasljednicima i informacije o imovini ako su dostupne.
Funkcija smrtovnice očituje se u nekoliko ključnih aspekata:
- Službena potvrda činjenice smrti koja služi kao pravni temelj za pokretanje ostavinskog postupka
- Identifikacija potencijalnih nasljednika kroz prikupljene podatke o članovima obitelji
- Popis poznate imovine pokojnika koji olakšava daljnji postupak utvrđivanja ostavinske mase
- Dokument za dostavu nadležnom sudu koji zatim predmet prosljeđuje javnom bilježniku
Matični ured dostavlja smrtovnicu općinskom sudu prema posljednjem prebivalištu pokojnika u roku od 30 dana od upisa činjenice smrti. Članovi obitelji mogu ubrzati proces prikupljanjem podataka za smrtovnicu, uključujući osobne podatke pokojnika, bračno stanje i informacije o nasljednicima prvog nasljednog reda.
Privremene Mjere Za Zaštitu Imovine
U periodu između smrti i ostavinske rasprave imovina pokojnika ostaje pravno nezaštićena, što stvara potrebu za privremenim mjerama zaštite. Sud može odrediti privremene mjere osiguranja ostavine na prijedlog zainteresiranih strana ili po službenoj dužnosti.
Najčešće privremene mjere uključuju:
- Pečaćenje ostavine kada sud fizički zatvara i pečati prostorije s vrijednom pokretnom imovinom
- Popis i procjena vrijednosti imovine uz angažiranje stručnih osoba poput sudskog procjenitelja
- Postavljanje privremenog skrbnika ostavine koji upravlja imovinom do okončanja postupka
- Polaganje gotovine i vrijednosnica na sudski depozit radi zaštite financijskih sredstava pokojnika
Privremene mjere posebno su važne u slučajevima kada postoji:
- Rizik od otuđenja ili oštećenja vrijedne imovine
- Veći broj nasljednika s potencijalno sukobljenim interesima
- Imovina bez neposrednog nadzora (npr. kuća za odmor na udaljenoj lokaciji)
- Nasljednici koji žive u inozemstvu i ne mogu odmah preuzeti brigu o imovini
Za određivanje privremenih mjera nasljednici podnose zahtjev nadležnom općinskom sudu, uz dokaze o potrebi zaštite imovine. Troškovi privremenih mjera podmiruju se iz ostavinske mase, a isplativost ovih mjera opravdana je u slučajevima vrijedne imovine koja bi mogla biti ugrožena tijekom čekanja na ostavinsku raspravu.
Troškovi Ostavinske Rasprave
Ostavinska rasprava uključuje različite troškove koje nasljednici moraju podmiriti tijekom postupka nasljeđivanja. Troškovi variraju ovisno o vrijednosti nasljedstva i složenosti postupka.
Javnobilježničke Pristojbe
Javnobilježničke pristojbe predstavljaju najznačajniji trošak ostavinske rasprave. Ove pristojbe računaju se prema vrijednosti ostavinske mase prema Javnobilježničkoj tarifi. Za ostavinsku masu do 5.000 kuna pristojba iznosi 150 kuna, dok za veće vrijednosti postotak opada progresivno. Kod ostavinske mase od 100.000 kuna javnobilježnička pristojba iznosi oko 1.000 kuna. Javni bilježnici naplaćuju i dodatne troškove za izdavanje potrebnih dokumenata poput prijepisa rješenja o nasljeđivanju koji košta 20 kuna po stranici. Nasljednici plaćaju i troškove komunikacije s javnim bilježnikom uključujući troškove dostave poziva i drugih pismena. Vrijednost ostavinske mase određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnina i pokretnina u trenutku smrti ostavitelja.
Sudske Pristojbe
Sudske pristojbe naplaćuju se prema Zakonu o sudskim pristojbama i ovise o vrijednosti ostavinske mase. Za ostavinsku masu vrijednosti do 5.000 kuna pristojba iznosi 100 kuna. Za vrijednost između 5.000 i 20.000 kuna pristojba je 200 kuna. Kod većih iznosa pristojba raste, pa za ostavinsku masu od 100.000 kuna iznosi oko 500 kuna. Ako ostavinska rasprava uključuje spor među nasljednicima i prebacuje se na parnični postupak, sudske pristojbe značajno rastu. U parničnom postupku nasljednici plaćaju pristojbu na tužbu i pristojbu na sudsku odluku. Sud može osloboditi nasljednika plaćanja pristojbi ako dokaže loše imovinsko stanje. Zahtjev za oslobođenje podnosi se prije donošenja odluke o nasljeđivanju.
Troškovi Odvjetnika
Angažiranje odvjetnika predstavlja dodatni trošak u ostavinskoj raspravi. Odvjetnička naknada određuje se prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Za zastupanje u ostavinskom postupku odvjetnici naplaćuju između 1.000 i 3.000 kuna ovisno o složenosti predmeta. Za sastavljanje oporuke naknada iznosi oko 500 kuna. Odvjetnici često naplaćuju i po satu rada, što iznosi između 500 i 1.000 kuna po satu. U složenijim slučajevima s većom vrijednosti imovine, odvjetnici mogu dogovoriti naknadu prema uspjehu u postotku od ukupne vrijednosti naslijeđene imovine, obično između 3% i 7%. Mnogi odvjetnici nude besplatne inicijalne konzultacije tijekom kojih procjenjuju složenost slučaja i daju okvirnu procjenu ukupnih troškova.
Najčešća Pitanja O Čekanju Na Ostavinsku Raspravu
Tijekom ostavinskog postupka nasljednici često imaju brojne nedoumice i pitanja. Evo odgovora na dva najčešća pitanja koja se javljaju dok traje čekanje na ostavinsku raspravu.
Može Li Se Raspolagati Imovinom Prije Rasprave
Raspolaganje imovinom pokojnika prije završetka ostavinske rasprave podliježe značajnim ograničenjima. Nasljednici formalno nemaju pravo raspolagati imovinom pokojnika do donošenja pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. Ova ograničenja posebno se odnose na promet nekretninama gdje katastarski uredi i zemljišnoknjižni odjeli zahtijevaju pravomoćno rješenje o nasljeđivanju za upis prava vlasništva.
Za neke pokretne stvari poput automobila, moguće je dobiti privremenu uporabu uz suglasnost svih potencijalnih nasljednika. Novčana sredstva na računima pokojnika ostaju blokirana do završetka ostavinske rasprave, s izuzetkom izdvajanja sredstava za nužne troškove pogreba prema članku 149. Zakona o nasljeđivanju.
U hitnim slučajevima nasljednici mogu zatražiti od suda određivanje privremenih mjera za zaštitu i upravljanje imovinom. Za poduzeća ili obrte u vlasništvu pokojnika sud može imenovati privremenog upravitelja kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja.
Što Ako Neki Nasljednik Ne Želi Sudjelovati
Odbijanje sudjelovanja nasljednika u ostavinskoj raspravi ne zaustavlja postupak. Javni bilježnik uredno poziva sve poznate nasljednike na ročište, ali u slučaju njihovog neodaziva, postupak se nastavlja bez njihove prisutnosti. Nakon dva neodaziva na poziv, nasljedniku se može postaviti privremeni zastupnik prema članku 225. Zakona o parničnom postupku.
Nasljednik ima pravo izričito se odreći nasljedstva izjavom kod javnog bilježnika ili na samoj ostavinskoj raspravi. Ako se nasljednik ne odazove pozivu ali ni ne odrekne nasljedstva, smatra se da prihvaća nasljedstvo prema članku 130. Zakona o nasljeđivanju.
Za nasljednike s nepoznatim boravištem postupak može trajati značajno duže jer sud mora pokušati utvrditi njihovu lokaciju. U ekstremnim slučajevima kada je nasljednik nepoznatog boravišta više od 5 godina, može se pokrenuti postupak proglašenja nestale osobe umrlom, što dodatno produljuje čekanje za 3-6 mjeseci.
Pasivnost nasljednika uzrokuje produljenje postupka u prosjeku za 2-4 mjeseca, posebno ako se radi o nasljedniku iz inozemstva gdje dostava poziva ide preko diplomatskih predstavništava.
Zaključak
Ostavinska rasprava predstavlja neizbježan proces koji slijedi nakon gubitka voljene osobe. Iako standardno traje 3-6 mjeseci vrijeme čekanja može značajno varirati ovisno o brojnim faktorima.
Proaktivan pristup može bitno skratiti postupak – pravovremeno prikupljanje dokumentacije dogovor među nasljednicima i angažiranje stručnog odvjetnika ključni su koraci za ubrzanje procesa.
Tijekom čekanja važno je znati da nije moguće raspolagati imovinom pokojnika bez pravomoćnog rješenja a u složenijim slučajevima mogu se zatražiti privremene mjere zaštite.
Strpljenje razumijevanje pravnog okvira i profesionalna pomoć osigurat će da ovaj emotivno zahtjevan proces prođe što je moguće lakše za sve uključene strane.
