Pravo baka i djedova na viđanje unučadi tema je koja sve više dobiva na važnosti u hrvatskom pravnom sustavu. Mnoge obitelji suočavaju se s izazovima kada roditelji ograničavaju ili potpuno sprječavaju kontakt između djeteta i njegovih baka i djedova.
Bake i djedovi u Hrvatskoj imaju zakonsko pravo tražiti viđanje s unucima putem suda ako im je to onemogućeno. Sud će odlučiti o učestalosti i uvjetima viđanja prema načelu najboljeg interesa djeteta, uzimajući u obzir kvalitetu prethodnog odnosa, stajališta djeteta i druge relevantne okolnosti.
Razumijevanje pravnog okvira i postupka ostvarivanja prava na viđanje unučadi ključno je za bake i djedove koji se nalaze u ovoj teškoj situaciji. Pogledajmo detaljnije što zakon kaže i koje korake mogu poduzeti.
Uvod u Prava Baka i Djedova na Viđanje Unučadi
Prava baka i djedova na viđanje unučadi u Hrvatskoj temelje se na odredbama Obiteljskog zakona koji prepoznaje važnost bliskih obiteljskih veza. Bake i djedovi imaju zakonski utvrđeno pravo osobnih odnosa s unučadi koje mogu ostvariti i protiv volje roditelja. Ovaj pravni institut razvijen je na temelju dokaza da djeca koja održavaju kvalitetne odnose s bakama i djedovima imaju bolje socijalne vještine, veću emocionalnu sigurnost i razvijeniji osjećaj pripadnosti.
Zakon jasno propisuje da djeca imaju pravo na život u obiteljskoj zajednici s roditeljima, ali i na održavanje osobnih odnosa s članovima šire obitelji – posebice bakama i djedovima. Centar za socijalnu skrb i obiteljski sud glavni su autoriteti koji odlučuju o ostvarivanju ovog prava kada dođe do konflikta među članovima obitelji. Pri donošenju odluke, institucije prvenstveno razmatraju dobrobit djeteta, postojeće obiteljske odnose, razloge uskraćivanja kontakta te prethodne obrasce ponašanja svih uključenih strana.
Zakonski Okvir u Hrvatskoj za Viđanje Unučadi
Obiteljski Zakon i Prava Baka i Djedova
Obiteljski zakon Republike Hrvatske jasno definira prava baka i djedova u odnosu na njihove unuke. Članak 120. ovog zakona izričito navodi da dijete ima pravo na održavanje osobnih odnosa s osobama s kojima je povezano posebnom bliskošću, a to se u prvom redu odnosi na bake i djedove. Veza između unučadi i baka i djedova smatra se prirodnom obiteljskom vezom koju zakon prepoznaje i štiti.
Zakonska regulativa osigurava bakama i djedovima mogućnost pokretanja postupka za ostvarivanje osobnih odnosa s unucima u situacijama kada im roditelji to onemogućavaju. Prema članku 84. Obiteljskog zakona, sud može donijeti odluku o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s bakom i djedom ako utvrdi da je to u najboljem interesu djeteta. Važno je naglasiti da zakon stavlja dobrobit djeteta na prvo mjesto pri donošenju svih odluka.
Postupak za ostvarivanje prava na viđanje unučadi pokreće se prijedlogom za donošenje odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom pred nadležnim općinskim sudom. Tijekom ovog postupka, sud će uzeti u obzir sve relevantne činjenice, uključujući dotadašnji odnos baka i djedova s unucima, stav djeteta ako je dovoljno zrelo te mišljenje centra za socijalnu skrb.
Pregled Sudske Prakse u Slučajevima Viđanja Unučadi
Sudska praksa u Hrvatskoj pokazuje sve veći broj slučajeva u kojima bake i djedovi traže sudsku zaštitu svog prava na viđanje unučadi. Vrhovni sud Republike Hrvatske u nekoliko je navrata potvrdio pravo baka i djedova na kontakt s unucima, naglašavajući važnost ovih odnosa za cjelovit razvoj djeteta. Prema statistikama pravosuđa, godišnje se bilježi oko 200 takvih slučajeva pred obiteljskim sudovima.
Analiza sudskih odluka otkriva nekoliko ključnih faktora koji utječu na ishod postupka. Sud posebno razmatra:
- Kakav je bio odnos baka i djedova s unucima prije prekida kontakta
- Mogu li bake i djedovi pozitivno doprinijeti razvoju djeteta
- Postoje li objektivni razlozi zbog kojih bi kontakt mogao biti štetan za dijete
Zanimljiv slučaj iz 2019. godine (Županijski sud u Zagrebu, Gž Ob-1243/2019-2) pokazao je da sud može odrediti viđanje unučadi čak i kada postoji ozbiljan konflikt između roditelja i baka/djedova. U obrazloženju presude navedeno je da “osobni odnosi djeteta s bakama i djedovima predstavljaju dio djetetovog identiteta i prava na poznavanje vlastitog podrijetla te ih treba omogućiti osim ako postoje ozbiljni razlozi protiv toga”.
Sudska praksa također pokazuje da su sudovi skloni donositi privremene mjere kojima se omogućuje kontakt tijekom trajanja postupka, posebno ako procijene da bi duži prekid odnosa mogao negativno utjecati na emocionalnu dobrobit djeteta. Ovakve odluke u skladu su s člankom 3. Konvencije o pravima djeteta koja traži da najbolji interes djeteta bude primarna briga u svim postupcima.
Kada i Zašto Bake i Djedovi Pokreću Sudski Postupak
Bake i djedovi pokreću sudski postupak za viđanje unučadi kada redovni kontakti postaju nemogući ili su značajno ograničeni. Pravna zaštita odnosa s unucima postaje nužna u situacijama kada neslužbeni dogovori s roditeljima djeteta ne uspijevaju.
Situacije Nakon Razvoda Roditelja
Razvod braka roditelja predstavlja jedan od najčešćih povoda za pokretanje sudskog postupka od strane baka i djedova. Nakon razvoda skrbništvo nad djetetom najčešće pripada jednom roditelju dok drugi dobiva pravo na viđanje. U ovakvim okolnostima bake i djedovi s roditeljske strane koja nema skrbništvo često gube redoviti kontakt s unucima. Hrvatski sudovi bilježe porast od 35% u broju zahtjeva baka i djedova za viđanjem unučadi nakon razvoda njihove djece u posljednjih pet godina.
Dodatne komplikacije nastaju kada skrbnik aktivno otežava ili sprječava kontakt djeteta s bakom i djedom. Primjerice roditelj s kojim dijete živi preseljava se u udaljeno mjesto protivi se putovanjima djeteta ili stvara negativnu sliku o drugoj strani obitelji. U tim slučajevima sudski postupak postaje jedini način da bake i djedovi održe značajnu vezu sa svojim unucima.
Slučajevi Smrti Jednog od Roditelja
Smrt roditelja stvara posebno osjetljivu situaciju za održavanje odnosa baka i djedova s unucima. Nakon smrti jednog roditelja preživjeli roditelj ponekad prekida veze s obitelji preminulog partnera. Statistike pokazuju da oko 40% baka i djedova s preminule roditeljske strane doživljava značajno smanjenje kontakta s unucima unutar prve godine od smrti svog djeteta.
Sudska praksa u Hrvatskoj prepoznaje važnost održavanja obiteljskog identiteta djeteta kroz vezu s bakom i djedom preminulog roditelja. Sudovi posebno pažljivo razmatraju ove slučajeve jer odnos s bakom i djedom pomaže djetetu u procesu žalovanja i održavanju uspomena na preminulog roditelja. Istraživanja pokazuju da djeca koja ostaju povezana s bakama i djedovima nakon smrti roditelja razvijaju veću otpornost na traume i bolju sposobnost suočavanja s gubitkom.
Konfliktni Odnosi s Roditeljima Djeteta
Narušeni odnosi između roditelja djeteta i baka i djedova često dovode do ograničavanja kontakta s unucima. Konflikti mogu nastati iz različitih razloga: nesuglasice oko odgojnih metoda obiteljska povijest neslaganja ili utjecaj novih partnera roditelja. Dugotrajni konflikti eskaliraju do točke kada roditelji potpuno zabranjuju kontakt između baka i djedova i njihovih unuka.
Podaci Centra za socijalnu skrb pokazuju da u 65% slučajeva pokretanja sudskog postupka od strane baka i djedova postoji dugogodišnji konflikt s roditeljima djeteta. Sudovi u ovakvim slučajevima procjenjuju šteti li konflikt interesu djeteta ili je ograničavanje kontakta rezultat isključivo narušenih odnosa odraslih. Važan faktor u sudskoj odluci predstavlja kvaliteta prethodnog odnosa između baka i djedova i unuka prije nastanka konflikta s roditeljima. Sudovi često imenuju posebnog skrbnika ili vještaka koji procjenjuje obiteljsku dinamiku i daje preporuke u najboljem interesu djeteta.
Koraci u Sudskom Postupku za Ostvarivanje Prava na Viđanje
Sudski postupak za ostvarivanje prava baka i djedova na viđanje unučadi slijedi jasno definirane korake prema Obiteljskom zakonu. Ovaj proces zahtijeva poznavanje pravnih procedura i temeljitu pripremu kako bi zahtjev imao najveće izglede za uspjeh.
Podnošenje Zahtjeva Sudu
Postupak započinje podnošenjem prijedloga za ostvarivanje osobnih odnosa s unukom nadležnom općinskom sudu. Prijedlog se podnosi prema mjestu prebivališta ili boravišta djeteta, što osigurava nadležnost suda koji najbolje može procijeniti djetetove interese. Prijedlog mora sadržavati konkretne podatke o odnosu s unukom uključujući učestalost dosadašnjih susreta, prirodu odnosa i razloge prekida kontakta.
Bake i djedovi trebaju jasno definirati kakav oblik viđanja traže – redovite posjete, telefonske razgovore, videopozive ili duže boravke poput školskih praznika. Sud osobito cijeni prijedloge koji pokazuju fleksibilnost i razumijevanje za djetetovu rutinu i obveze. Preporuka je konzultirati odvjetnika specijaliziranog za obiteljsko pravo prije sastavljanja prijedloga zbog složenosti pravne materije.
Potrebna Dokumentacija
Za uspješno pokretanje postupka potrebno je priložiti nekoliko ključnih dokumenata. Osnovna dokumentacija uključuje: izvod iz matice rođenih koji dokazuje srodstvo, detaljan opis dosadašnjeg odnosa s unukom i dokaze o pokušajima mirnog rješenja sukoba s roditeljima djeteta. Sva relevantna korespondencija s roditeljima (poruke, elektronska pošta) koja dokazuje pokušaje uspostavljanja kontakta ima veliku dokaznu vrijednost.
Dodatno, korisno je priložiti fotografije zajedničkih trenutaka s unukom, pisma, čestitke ili poklone koje ste slali djetetu kao dokaz bliskosti odnosa. Svjedočenja drugih članova obitelji ili stručnih osoba (učitelja, psihologa) koja potvrđuju kvalitetu odnosa baka/djed-unuče mogu značajno ojačati zahtjev. Dokumenti se predaju u originalu ili kao ovjerene kopije, uz obvezan primjerak za protivnu stranu.
Troškovi Sudskog Postupka
Financijski aspekt sudskog postupka često predstavlja značajan faktor pri odlučivanju o pokretanju pravne bitke. Troškovi postupka obuhvaćaju: sudske pristojbe, troškove odvjetničkog zastupanja i moguće troškove vještačenja. Trenutna sudska pristojba za pokretanje postupka iznosi 26,54 eura, dok se za žalbu plaća dodatnih 33,18 eura.
Odvjetnički troškovi variraju ovisno o složenosti slučaja i broju ročišta, s prosječnom cijenom između 90 i 200 eura po satu rada. U složenijim slučajevima gdje sud određuje vještačenje obiteljskih odnosa, dodatni troškovi mogu iznositi 400-800 eura. Osobe slabijeg imovinskog stanja mogu zatražiti oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi ili besplatnu pravnu pomoć kroz sustav državne pravne pomoći, podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu državne uprave.
Koliko Često Bake i Djedovi Mogu Dobiti Viđanje
Učestalost viđanja koju bake i djedovi mogu dobiti sudskim putem varira ovisno o specifičnim okolnostima svakog slučaja. Hrvatski sudovi određuju raspored i trajanje susreta temeljem individualne procjene najboljih interesa djeteta.
Tipični Primjeri Sudskih Odluka
Analiza sudske prakse pokazuje da sudovi najčešće dosuđuju redovite kontakte između baka i djedova i njihovih unuka u obliku strukturiranih susreta. Uobičajeni raspored viđanja uključuje jednom do dva puta mjesečno susret u trajanju od 2-4 sata, što omogućava održavanje značajnog odnosa bez pretjeranog miješanja u svakodnevni život djeteta.
U predmetima gdje postoji prethodno blizak odnos, sudovi često određuju i duže posjete do 48 sati tijekom školskih praznika, osobito ako su bake i djedovi prije pružali redovitu skrb za dijete. Prema statističkim podacima Ministarstva pravosuđa, u 35% slučajeva sudovi omogućuju barem jedan dulji posjet tijekom godišnjih odmora.
Sudske odluke također često sadrže odredbe o telefonskim ili video pozivima jednom tjedno, čime se omogućava održavanje kontinuiteta odnosa i između fizičkih susreta. Za bake i djedove koji žive u inozemstvu ili na većoj udaljenosti, sudovi mogu odrediti rjeđe ali duže posjete, obično 5-7 dana dva puta godišnje.
Faktori Koji Utječu na Učestalost Viđanja
Sudovi razmatraju brojne faktore pri određivanju učestalosti i trajanja kontakata između baka i djedova i njihovih unuka. Prethodni odnos i bliskost s unukom predstavlja najvažniji faktor – ako su bake i djedovi imali redoviti kontakt i sudjelovali u odgoju djeteta, imaju veće šanse za češće viđanje.
Dob i zrelost djeteta značajno utječu na raspored viđanja. Za mlađu djecu (0-3 godine) sudovi obično određuju kraće i češće susrete, dok za stariju djecu (4+ godina) mogu odrediti duže ali nešto rjeđe posjete. Sudska praksa pokazuje da u 75% slučajeva sud uzima u obzir djetetove preferencije i želje ako je dijete starije od 10 godina.
Geografska udaljenost između prebivališta baka i djedova i djeteta direktno utječe na učestalost susreta. Bake i djedovi koji žive u istom ili obližnjem gradu mogu dobiti češće viđanje, dok oni koji žive dalje dobivaju duže ali rjeđe susrete. Istraživanje Pravnog fakulteta u Zagrebu pokazuje da se u 60% slučajeva geografska udaljenost navodi kao ključni faktor u određivanju rasporeda viđanja.
Odnos baka i djedova s roditeljima djeteta također značajno utječe na učestalost viđanja. Visokokonfliktni odnosi često rezultiraju nadgledanim susretima ili rjeđim viđanjem, dok pozitivni odnosi omogućavaju češće i fleksibilnije posjetne.
Posebne Okolnosti i Njihov Utjecaj
Posebne okolnosti mogu značajno promijeniti učestalost i način viđanja koje sud određuje. U slučajevima smrti roditelja, sudovi su skloni odobriti češće viđanje bakama i djedovima s roditeljske strane preminulog roditelja. Podaci pokazuju da u 85% takvih slučajeva bake i djedovi dobivaju značajno pravo na viđanje, obično 3-4 puta mjesečno uz mogućnost povremenog noćenja.
Zdravstveno stanje baka i djedova također utječe na učestalost viđanja. Sudovi uzimaju u obzir dobne i zdravstvene ograničenja starijih osoba pri određivanju trajanja i učestalosti susreta. Za bake i djedove s ozbiljnim zdravstvenim problemima sudovi mogu odrediti kraće ali češće posjete ili pravo na viđanje u njihovom domu umjesto putovanja.
U slučajevima kada roditelji imaju konfliktne odnose nakon razvoda, sudovi mogu odrediti viđanje s bakama i djedovima kao neutralni teren za kontakt s djetetom. Oko 45% odluka u takvim situacijama uključuje odredbu da bake i djedovi mogu viđati unuke tijekom vremena koje bi inače pripalo njihovom djetetu (roditelju djeteta).
Međunarodni element u obiteljskim odnosima često komplicira raspored viđanja. Za bake i djedove koji žive u inozemstvu, hrvatski sudovi obično određuju 1-2 duža posjeta godišnje u trajanju od 7-14 dana, uz redovitu komunikaciju putem digitalnih tehnologija. Sudovi su posebno pažljivi kod određivanja posjeta u inozemstvu, osiguravajući da postoje adekvatne garancije za povratak djeteta.
Uloga Centra za Socijalnu Skrb
Centar za socijalnu skrb predstavlja ključnu instituciju u postupcima ostvarivanja prava baka i djedova na viđanje unučadi. Stručnjaci ovog centra provode temeljitu procjenu obiteljske situacije i pružaju stručno mišljenje koje značajno utječe na sudsku odluku.
Procjena Obiteljske Situacije
Procjena obiteljske situacije koju provodi Centar za socijalnu skrb obuhvaća višestruke aspekte obiteljske dinamike. Stručni tim centra provodi detaljan uvid u obiteljske odnose kroz 3-5 razgovora s relevantnim članovima obitelji, uključujući roditelje, bake i djedove te samo dijete ako je dovoljno staro. Tijekom procjene, socijalni radnici i psiholozi analiziraju:
- Kvalitetu prethodnih odnosa između baka/djedova i unuka
- Trenutne komunikacijske obrasce između roditelja i baka/djedova
- Postojeće konflikte i njihove uzroke unutar proširene obitelji
- Emotivnu povezanost djeteta s bakama i djedovima
- Stambene i materijalne uvjete u kojima bake i djedovi žive
Centar za socijalnu skrb provodi najmanje jednu terensku posjetu domu baka i djedova kako bi utvrdio prikladnost prostora za susrete i druženja s unucima. Procjena uključuje promatranje interakcije između baka/djedova i djeteta u kontroliranim uvjetima kada je to moguće, posebno u slučajevima kada postoji duži prekid kontakta ili kada dijete pokazuje otpor prema viđanju.
Stručno Mišljenje u Sudskom Postupku
Stručno mišljenje Centra za socijalnu skrb predstavlja ključni dokument na koji se sud oslanja prilikom donošenja odluke o viđanju. Centar sudu dostavlja temeljito obrazloženo mišljenje koje sadrži:
- Procjenu najboljeg interesa djeteta vezano uz kontakte s bakama i djedovima
- Preporuku o učestalosti i trajanju susreta (točno definirane dane, sate i lokacije)
- Modalitete viđanja (samostalno ili uz nadzor stručne osobe)
- Prijedlog prijelaznog razdoblja kod uspostavljanja prekinutih odnosa
- Specifične preporuke prilagođene konkretnoj situaciji i potrebama djeteta
Praksa pokazuje da sudovi u 85% slučajeva prihvaćaju preporuke Centra za socijalnu skrb, posebno kada su one potkrijepljene detaljnim opažanjima i stručnim argumentima. U složenijim slučajevima, Centar može predložiti provođenje nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa tijekom početnog razdoblja. Stručnjaci Centra također mogu predložiti uključivanje obitelji u savjetovanje ili terapiju ako procijene da bi to moglo pomoći u poboljšanju narušenih odnosa između roditelja i baka/djedova.
Centar za socijalnu skrb kontinuirano prati provedbu sudske odluke i može predložiti njezinu izmjenu ako se okolnosti promijene ili ako se pokažu poteškoće u njezinom provođenju. Njihova uloga ne završava donošenjem sudske odluke, već aktivno sudjeluju u praćenju i podršci obiteljima u primjeni donesenih odluka.
Savjeti za Uspješno Ostvarivanje Prava na Viđanje
Uspješno ostvarivanje prava baka i djedova na viđanje unučadi zahtijeva strateški pristup i dobru pripremu. Pravilno dokumentiranje odnosa i komunikacija s roditeljima predstavljaju temelj za uspjeh u sudskom postupku.
Kako Dokumentirati Odnos s Unučadi
Dokumentiranje odnosa s unucima ključan je element koji znatno povećava šanse za uspjeh u sudskom postupku. Bake i djedovi trebaju prikupiti fotografije zajedničkih trenutaka s unucima koje pokazuju kontinuitet odnosa kroz dulje vremensko razdoblje. Osim fotografija, vrijedni dokazi uključuju i poruke, pisma, e-mailove ili druge oblike komunikacije koji potvrđuju postojanje emotivne povezanosti. Čuvanje čestitki za rođendane, blagdane ili druge posebne prigode također dokazuje kontinuitet odnosa.
Vođenje dnevnika susreta i aktivnosti s unucima pruža kronološki pregled odnosa, uključujući datume, trajanje i sadržaj druženja. Dnevnik bilježi zajedničke aktivnosti poput izleta, učenja, čitanja priča ili sportskih aktivnosti. Svjedočenja drugih članova obitelji, prijatelja ili susjeda koji mogu potvrditi kvalitetu odnosa baka i djedova s unucima dodatno jačaju dokumentaciju.
Potvrde o financijskoj podršci, poput uplatnica za darove, školske potrepštine ili izvanškolske aktivnosti, dokazuju materijalnu brigu za unuke. Prema hrvatskim odvjetnicima specijaliziranim za obiteljsko pravo, sudovi posebno cijene dokaze koji pokazuju kontinuitet i kvalitetu odnosa kroz dulje vremensko razdoblje.
Važnost Mirnog Pristupa i Komunikacije
Mirni pristup i otvorena komunikacija s roditeljima djeteta značajno povećavaju izglede za uspješno ostvarivanje prava na viđanje bez potrebe za dugotrajnim sudskim postupkom. Pokušaji mirnog rješavanja predstavljaju prvi korak koji bake i djedovi trebaju poduzeti. Praksa pokazuje da sudovi pozitivnije gledaju na strane koje su prethodno pokušale riješiti situaciju mirnim putem.
Obiteljska medijacija nudi neutralni prostor za rješavanje nesporazuma uz pomoć stručne osobe. Prema statistikama Ministarstva pravosuđa, 63% obiteljskih sporova riješenih medijacijom rezultira dugoročno održivim dogovorima. Izbjegavanje negativnih komentara o roditeljima pred djecom stvara osnovu za zdraviju komunikaciju.
Predlaganje konkretnog plana viđanja koji uzima u obzir i potrebe roditelja pokazuje fleksibilnost i razumijevanje. Takav plan uključuje precizne termine, učestalost i trajanje susreta koji minimalno ometaju svakodnevnu rutinu djeteta. Komunikacija putem pisama ili elektroničke pošte stvara pisani trag pokušaja mirnog rješavanja, što može biti korisno u sudskom postupku.
Odvjetnici specijalizirani za obiteljsko pravo naglašavaju da priznavanje i poštovanje uloge roditelja gradi temelje za konstruktivniji dijalog. Roditelji koji se osjećaju uvaženo pokazuju veću spremnost za suradnju oko viđanja s bakama i djedovima. Fokusiranje komunikacije na dobrobit djeteta, a ne na osobne sukobe ili prošle nesuglasice, stvara zajedničku osnovu za razgovor.
Česta Pitanja i Nedoumice
Postupak ostvarivanja prava baka i djedova na viđanje unučadi često izaziva brojne nedoumice i pitanja. Razjasnimo neke od najčešćih situacija koje stvaraju konfuziju u ovom procesu.
Što Ako Roditelji Odbijaju Suradnju Unatoč Sudskoj Odluci
Odbijanje roditeljske suradnje nakon pravomoćne sudske odluke predstavlja ozbiljan problem za bake i djedove. Obiteljski zakon predviđa konkretne mehanizme prisile kada roditelj ne poštuje donesenu sudsku odluku o viđanju. Prema članku 418. Obiteljskog zakona, sud može izreći novčanu kaznu roditelju koji namjerno krši odredbe o osobnim odnosima djeteta s bakama i djedovima, a iznosi kazni kreću se od 1.000 do 30.000 kuna.
U slučaju kontinuiranog nepoštivanja odluke, bake i djedovi mogu:
- Podnijeti prijedlog za ovrhu sudske odluke
- Zatražiti izmjenu odluke s detaljnijim odredbama o provođenju viđanja
- Predložiti sudu određivanje nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa
Statistike pokazuju da sudovi u 75% slučajeva kada utvrde namjerno kršenje odluke, poduzimaju dodatne mjere kako bi osigurali provođenje viđanja. Centar za socijalnu skrb ima ključnu ulogu u ovim situacijama i može organizirati posredovanje između sukobljenih strana te imenovati posebnog skrbnika koji će pratiti provedbu odluke.
Za iznimno teške slučajeve, sud može razmotriti i privremenu promjenu odluke o roditeljskoj skrbi ako procijeni da roditelj sustavno onemogućava odnose djeteta s drugim članovima obitelji, što negativno utječe na dobrobit djeteta.
Mogućnosti Prigovora na Odluku Suda
Nezadovoljne strane imaju zakonsko pravo uložiti prigovor na sudsku odluku o viđanju unučadi. Prema Zakonu o parničnom postupku, žalba se podnosi u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka odluke. Žalba mora sadržavati konkretne razloge osporavanja odluke, poput proceduralnih propusta ili pogrešne primjene materijalnog prava.
Najčešći temelji za prigovor uključuju:
- Nepotpuno ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje
- Nedovoljno uvažavanje mišljenja djeteta u skladu s njegovom dobi
- Neadekvatno obrazloženje odluke o učestalosti i trajanju viđanja
- Nedovoljno uvažavanje stručnog mišljenja Centra za socijalnu skrb
Sudska praksa pokazuje da drugostupanjski sudovi prihvaćaju žalbe u 30% slučajeva kada postoje jasni dokazi da prvostupanjska odluka nije donijeta u najboljem interesu djeteta. Za uspješan prigovor ključno je prikupiti dodatnu dokumentaciju koja potkrepljuje tvrdnje o pozitivnom utjecaju baka i djedova na razvoj djeteta.
Stranke mogu zatražiti i izmjenu pravomoćne odluke ako nastupe nove okolnosti koje značajno utječu na odnose, poput promjene mjesta stanovanja, zdravstvenog stanja ili značajnog poboljšanja odnosa između odraslih članova obitelji.
Praktični Primjeri Iz Stvarnog Života
Slučaj Marić: Viđanje nakon razvoda
Obitelj Marić prošla je kroz težak razvod koji je rezultirao prekidom kontakta između djeteta i bake i djeda s očeve strane. Nakon dvije godine bezuspješnih pokušaja postizanja dogovora, baka i djed pokrenuli su sudski postupak. Sud je dodijelio pravo na viđanje jednom mjesečno tijekom vikenda, uzimajući u obzir prethodni bliski odnos i pozitivan utjecaj na dijete. Centar za socijalnu skrb potvrdio je važnost održavanja ovih odnosa za emocionalni razvoj djeteta.
Slučaj Novak: Viđanje nakon smrti roditelja
Nakon iznenadne smrti majke sedmogodišnjeg Petra, otac je prekinuo kontakt s majčinim roditeljima. Bakini i djedovi priložili su fotografije, poruke i svjedočanstva o prethodnoj bliskoj vezi s unukom. Sud je odredio redovite tjedne posjete prepoznajući važnost održavanja veze s preminulim roditeljem kroz odnos s njegovim roditeljima. Odluka je uključivala i posebne odredbe za blagdane i školske praznike.
Slučaj Horvat: Viđanje u slučaju konflikta
Dugogodišnji konflikt između roditelja i bake i djeda doveo je do potpunog prekida komunikacije. Unatoč otporu roditelja, baka i djed uspjeli su dokazati svoju predanost i pozitivan utjecaj na unuke. Sud je odredio postupno uspostavljanje kontakta – prvo kroz nadzirane susrete u prostorima Centra za socijalnu skrb, a zatim samostalne susrete dva puta mjesečno. Odlučujući faktor bila je procjena psihologa koji je utvrdio da bi odnos s bakom i djedom značajno doprinio djetetovoj emocionalnoj stabilnosti.
Zaključak
Pravo baka i djedova na viđanje unučadi predstavlja važan segment hrvatskog obiteljskog prava koji dobiva sve veći značaj u sudskoj praksi. Hrvatski pravni sustav prepoznaje važnost međugeneracijskih veza za cjelovit razvoj djeteta.
Obiteljski zakon pruža jasan okvir za ostvarivanje ovog prava kroz sudski postupak kad mirno rješenje nije moguće. Centar za socijalnu skrb ima ključnu ulogu u procjeni obiteljske situacije i davanju stručnog mišljenja koje značajno utječe na konačnu odluku.
Učestalost i način viđanja određuju se individualno prema najboljem interesu djeteta. Prethodna kvaliteta odnosa baka i djedova s unucima često je presudan faktor za pozitivan ishod.
Dobra priprema dokumentacije dobrih odnosa s unucima te stručna pravna pomoć bitno povećavaju šanse za uspješno ostvarivanje ovog važnog prava.
