Pitali ste se ikad što se događa kad vas liječnik uputi na komisiju za bolovanje? Mnogi pacijenti osjećaju nelagodu zbog nepoznavanja ovog procesa koji može odlučiti o nastavku njihovog bolovanja.
Komisija za bolovanje sastoji se od tri liječnika specijalista koji procjenjuju zdravstveno stanje pacijenta i opravdanost daljnjeg bolovanja. Zasjedanje traje između 5-15 minuta, a pacijent mora donijeti svu medicinsku dokumentaciju. Komisija može produžiti, skratiti ili prekinuti bolovanje.
Iza zatvorenih vrata komisije krije se strukturirani postupak koji, iako može djelovati zastrašujuće, ima jasna pravila i procedure. Ovaj članak vodit će vas kroz svaki korak procesa kako biste se mogli pripremiti i znali točno što očekivati kad dođe vaš trenutak pred komisijom.
Što Je Komisija Za Bolovanje
Komisija za bolovanje predstavlja službeno tijelo koje procjenjuje opravdanost korištenja bolovanja kod pacijenata. Ova komisija donosi odluke o produljenju ili prekidu bolovanja nakon određenog vremenskog perioda.
Sastav Liječničke Komisije
Liječničku komisiju za bolovanje čine tri liječnika specijalista različitih medicinskih grana koji zajednički evaluiraju stanje pacijenta. Predsjednik komisije uvijek je specijalist medicine rada, dok preostala dva člana mogu biti specijalisti drugih medicinskih područja ovisno o prirodi bolesti pacijenta. Komisija djeluje kao nepristrano tijelo koje razmatra objektivne medicinske činjenice. Svaki član komisije ima pravo na vlastito profesionalno mišljenje koje potom iznosi tijekom zajedničke rasprave. Konačna odluka donosi se nakon detaljnog pregleda medicinske dokumentacije i razgovora s pacijentom.
Zakonska Regulativa
Rad komisije za bolovanje reguliran je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i pripadajućim pravilnicima. Zakon jasno definira vremenski okvir nakon kojeg izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite mora pacijenta uputiti na komisiju – najčešće nakon 30 dana kontinuiranog bolovanja. Pravilnikom o kontroli bolovanja propisani su točni postupci i kriteriji koje komisija primjenjuje pri procjeni radne sposobnosti. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje imenuje članove komisije na mandatno razdoblje od četiri godine. Ovlaštenja komisije uključuju produljenje bolovanja do maksimalno 12 mjeseci trajanja privremene nesposobnosti za rad. Nakon tog perioda pacijent se upućuje na vještačenje radne sposobnosti kod tijela mirovinskog osiguranja.
Kada Se Upućuje Na Komisiju Za Bolovanje
Upućivanje na komisiju za bolovanje predstavlja standardizirani postupak koji regulira produženje razdoblja privremene nesposobnosti za rad. Ovaj proces ima jasno definirane vremenske okvire i odgovorne osobe koje pokreću postupak.
Vremenski Rokovi Za Slanje Na Komisiju
Upućivanje pacijenta na komisiju za bolovanje odvija se prema jasno definiranim vremenskim rokovima propisanim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite dužan je uputiti pacijenta na komisiju nakon 30 dana kontinuiranog bolovanja. U slučaju određenih kompleksnijih zdravstvenih stanja ovaj rok može iznositi 45 dana.
Specifični vremenski rokovi uključuju:
- 30 dana – standardni rok za većinu bolesti i stanja
- 45 dana – za kompleksnije dijagnoze poput postoperativnih oporavaka
- 6 mjeseci – komisija može odjednom odobriti bolovanje do ovog razdoblja
- 12 mjeseci – maksimalno trajanje bolovanja koje komisija može odobriti ukupno
Nakon isteka 12 mjeseci neprekidnog bolovanja, pacijent se obavezno upućuje na vještačenje radne sposobnosti pred specijaliziranim tijelom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ova procedura pokreće se automatski kad razdoblje privremene nesposobnosti za rad dosegne zakonski maksimum.
Tko Inicira Upućivanje Na Komisiju
Postupak upućivanja na komisiju za bolovanje prvenstveno inicira izabrani liječnik obiteljske medicine. Liječnik procjenjuje zdravstveno stanje pacijenta i, u skladu sa zakonskim odredbama, pokreće proceduru upućivanja na komisiju u točno određenim vremenskim intervalima.
Osim izabranog liječnika, postupak mogu inicirati i:
- Kontrolori HZZO-a – tijekom redovitih kontrola bolovanja mogu zatražiti pregled pred komisijom ako uoče nepravilnosti
- Poslodavac – ima pravo zatražiti kontrolu opravdanosti bolovanja svog zaposlenika
- Sam osiguranik – može zatražiti ocjenu pred komisijom ako smatra da mu je potrebno produženje bolovanja
Pri iniciranju postupka, odgovorna osoba priprema potrebnu dokumentaciju koja uključuje povijest bolesti, nalaze specijalista i druge medicinske dokaze koji opravdavaju produženje bolovanja. Za pacijenta je ključno da redovito prikuplja svu relevantnu medicinsku dokumentaciju kako bi se izbjegla kašnjenja u procesu upućivanja i donošenja odluke o produljenju bolovanja.
Priprema Za Izlazak Pred Komisiju
Dobra priprema za izlazak pred komisiju za bolovanje značajno povećava šanse za pozitivan ishod. Proces zahtijeva određenu dokumentaciju i osobne stvari koje pacijent treba ponijeti sa sobom kako bi komisija mogla donijeti informiranu odluku.
Potrebna Medicinska Dokumentacija
Medicinska dokumentacija predstavlja temelj procjene komisije za bolovanje. Pacijenti obavezno trebaju pripremiti kompletnu medicinsku dokumentaciju koja uključuje:
- Uputnicu za komisiju koju izdaje liječnik obiteljske medicine
- Povijest bolesti s kronološkim pregledom zdravstvenog stanja
- Specijalističke nalaze svih pregleda povezanih s trenutnim zdravstvenim stanjem
- Rezultate dijagnostičkih pretraga (krvne pretrage, rendgenske snimke, CT, MR)
- Otpusna pisma iz bolnice ako je pacijent bio hospitaliziran
- Dnevnik bolovanja koji potvrđuje kontinuitet liječenja
- Potvrde o fizikalnoj terapiji ili drugim vrstama rehabilitacije
Preporučljivo je napraviti dvije kopije sve dokumentacije – jednu za komisiju i jednu za osobnu evidenciju. Dokumentaciju treba složiti kronološkim redoslijedom, počevši od najstarijih prema najnovijim nalazima, što članovima komisije olakšava praćenje tijeka bolesti.
Osobne Stvari Koje Trebate Ponijeti
Uz medicinsku dokumentaciju, na pregled kod komisije za bolovanje potrebno je ponijeti:
- Osobnu iskaznicu ili drugi identifikacijski dokument
- Zdravstvenu iskaznicu (HZZO iskaznicu)
- Popis svih lijekova koje trenutno uzimate, uključujući doziranje
- Bilježnicu i olovku za zapisivanje informacija i uputa koje dobijete od komisije
- Potvrdu o radnom mjestu ili opis radnog mjesta (ako poslodavac nije dostavio)
- Kontakt informacije vašeg izabranog liječnika za eventualne konzultacije
- Bocu vode i lagani obrok ako patite od stanja koje zahtijeva redovitu hidraciju ili prehranu
Pacijenti koji imaju poteškoće s kretanjem trebaju organizirati prijevoz do ustanove gdje se održava komisija. Preporučljivo je doći 15 minuta prije zakazanog termina kako bi se izbjegle komplikacije zbog kašnjenja i stiglo na vrijeme za administrativne procedure koje prethode samom izlasku pred komisiju.
Kako Izgleda Proces Pregleda Pred Komisijom
Proces pregleda pred komisijom za bolovanje odvija se prema standardiziranom protokolu koji osigurava objektivnu procjenu zdravstvenog stanja pacijenta. Postupak uključuje nekoliko ključnih koraka, od dolaska do završnog razgovora s članovima komisije.
Dolazak I Registracija
Dolazak na pregled pred komisiju započinje registracijom u prijemnom uredu HZZO-a. Pacijenti se prijavljuju na šalteru administracije gdje predaju uputnicu i osobnu iskaznicu. Administrativno osoblje provjerava identitet osiguranika i potpunost dokumentacije, nakon čega pacijenta upućuje u čekaonicu. Registracija traje 5-10 minuta, a sustav funkcionira po načelu rednih brojeva koji osiguravaju redoslijed pregleda. Pacijenti koji dođu bez potrebne dokumentacije mogu biti vraćeni ili će njihov slučaj biti razmatran s nepotpunim informacijama, što često rezultira negativnom odlukom.
Tijek Samog Pregleda
Pregled pred komisijom traje prosječno 10-15 minuta i odvija se u posebno određenoj prostoriji HZZO-a. Nakon poziva, pacijent ulazi u prostoriju gdje ga dočekuju tri člana komisije koji sjede za stolom s računalom. Predsjednik komisije prvo provjerava osobne podatke i razlog upućivanja na komisiju. Slijedi prezentacija zdravstvenog problema od strane pacijenta, tijekom koje liječnici pregledavaju medicinsku dokumentaciju. Komisija može zatražiti fizički pregled određenih dijelova tijela, ovisno o prirodi bolesti. Članovi komisije međusobno raspravljaju o slučaju, ponekad i u prisutnosti pacijenta. Fizički pregled obično uključuje osnovne dijagnostičke postupke poput provjere pokretljivosti zglobova, refleksa ili pregled ožiljaka od operacija.
Tipična Pitanja Koja Komisija Postavlja
Komisija postavlja ciljana pitanja koja pomažu u procjeni opravdanosti bolovanja. Najčešća pitanja uključuju:
- Opis trenutnih simptoma: “Opišite simptome koje trenutno osjećate i njihov intenzitet.”
- Tijek liječenja: “Koje terapije ste do sada koristili i kakvi su bili rezultati?”
- Svakodnevne aktivnosti: “Kako vaše zdravstveno stanje utječe na svakodnevne aktivnosti?”
- Radne sposobnosti: “Koje radne zadatke ne možete obavljati zbog vašeg stanja?”
- Plan oporavka: “Koji su daljnji koraci u vašem liječenju?”
- Uzimanje lijekova: “Koje lijekove trenutno uzimate i u kojim dozama?”
- Pogoršanja stanja: “Postoje li situacije koje pogoršavaju vaše simptome?”
Pacijenti trebaju davati jasne i konkretne odgovore, bez preuveličavanja ili umanjivanja simptoma. Komisija često uspoređuje izjave pacijenta s medicinskom dokumentacijom kako bi utvrdila dosljednost i vjerodostojnost navoda.
Moguće Odluke Komisije Za Bolovanje
Komisija za bolovanje donosi konkretne odluke nakon pregleda pacijenta i razmatranja medicinske dokumentacije. Svaka odluka temelji se na stručnoj procjeni zdravstvenog stanja osiguranika i propisima HZZO-a.
Produljenje Bolovanja
Komisija za bolovanje odobrava produljenje bolovanja kada utvrdi da zdravstveno stanje pacijenta zahtijeva daljnji oporavak. Produljenje se najčešće odobrava na period od 14 do 30 dana za manje složena stanja ili do 6 mjeseci za teže bolesti i oporavak nakon operativnih zahvata. Članovi komisije određuju točno trajanje produljenja na temelju dijagnoze medicinske dokumentacije i trenutnog zdravstvenog stanja pacijenta. Pacijentima s kroničnim bolestima poput multiple skleroze karcinoma ili autoimunih bolesti komisija često odobrava duža razdoblja bolovanja uz redovite kontrole.
Važno je napomenuti da komisija bilježi svaku odluku o produljenju u sustav HZZO-a te izdaje pismeno rješenje koje pacijent predaje poslodavcu. Pacijenti s odobrenim produljenjem bolovanja nastavljaju primati naknade za bolovanje prema propisima HZZO-a.
Zaključivanje Bolovanja I Povratak Na Posao
Komisija za bolovanje zaključuje bolovanje kada procijeni da je pacijent zdravstveno sposoban za povratak na posao. Odluka o zaključivanju bolovanja temelji se na poboljšanju zdravstvenog stanja višestrukim medicinskim pokazateljima i sposobnosti pacijenta za obavljanje radnih zadataka. Komisija uzima u obzir prirodu posla koji pacijent obavlja zahtjeve radnog mjesta i preporuke liječnika specijalista.
U rješenju o zaključivanju bolovanja komisija navodi točan datum povratka na posao koji je obvezujući za pacijenta i poslodavca. Pacijent dobiva pisani dokument koji potvrđuje sposobnost za rad i predaje ga poslodavcu. Neki pacijenti dobivaju preporuke o postupnom povratku na posao ili prilagodbi radnih zadataka tijekom perioda prilagodbe.
Upućivanje Na Procjenu Radne Sposobnosti
Komisija upućuje pacijenta na procjenu radne sposobnosti kada bolovanje traje dulje od 12 mjeseci ili kada postoje indikacije za trajno smanjenje radne sposobnosti. Upućivanje se provodi kroz službeni postupak kojim se predmet prosljeđuje tijelu vještačenja u sustavu mirovinskog osiguranja. Pacijenti s teškim kroničnim bolestima degenerativnim stanjima ili trajnim posljedicama ozljeda najčešće prolaze kroz ovaj postupak.
Tijekom procjene radne sposobnosti vještaci procjenjuju može li osiguranik nastaviti rad na svojem radnom mjestu rad s ograničenjima ili je potrebno utvrditi invalidnost. Moguće ocjene uključuju privremenu nesposobnost za rad trajnu nesposobnost profesionalnu nesposobnost ili djelomični gubitak radne sposobnosti. Na temelju vještačenja pacijent može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu profesionalnu rehabilitaciju ili rad s prilagođenim uvjetima.
Prava Pacijenta Tijekom Procesa
Pacijenti pred komisijom za bolovanje posjeduju zakonski zaštićena prava tijekom cijelog postupka procjene. Ova prava osiguravaju pravednost postupka i štite dostojanstvo pacijenta tijekom medicinske evaluacije.
Pravo Na Žalbu
Pravo na žalbu predstavlja temeljno pravo svakog pacijenta koji se ne slaže s odlukom komisije za bolovanje. Žalbeni postupak započinje unutar 8 radnih dana od primitka rješenja podnošenjem pisanog prigovora drugostupanjskom tijelu HZZO-a. Pacijent u žalbi treba:
- Navesti točne razloge neslaganja s odlukom prve komisije
- Priložiti dodatnu medicinsku dokumentaciju koja potkrepljuje tvrdnje
- Priložiti kopiju spornog rješenja prve komisije
- Uključiti osobne podatke i kontakt informacije
Drugostupanjska komisija sastoji se od liječnika koji nisu sudjelovali u prvom postupku, čime se osigurava nepristranost procjene. Razmatranje žalbe obično traje 15 do 30 dana, nakon čega pacijent prima konačno rješenje. Tijekom žalbenog postupka pacijent zadržava status koji je imao prije donošenja osporene odluke.
Zaštita Privatnosti I Osobnih Podataka
Zaštita privatnosti i osobnih podataka osigurana je kroz više zakonskih mehanizama tijekom procesa procjene na komisiji. HZZO primjenjuje stroge protokole za zaštitu podataka usklađene s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Ključne zaštitne mjere uključuju:
- Pristup medicinskoj dokumentaciji imaju isključivo ovlašteni članovi komisije
- Pregledi se obavljaju u zasebnim prostorijama koje osiguravaju privatnost
- Medicinska dokumentacija pohranjuje se u zaštićenim bazama podataka s kontroliranim pristupom
- Pacijent ima pravo zatražiti uvid u svoju dokumentaciju u bilo kojem trenutku
- Članovi komisije obvezani su liječničkom tajnom
Pacijenti mogu zatražiti ispis ili presliku svih dokumenata i mišljenja nastalih tijekom procesa evaluacije. Za pristup ovim dokumentima potrebno je podnijeti zahtjev administrativnoj službi HZZO-a uz predočenje osobne iskaznice.
Česte Nedoumice I Mitovi O Komisiji
Proces rada komisije za bolovanje često je okružen brojnim nedoumicama i pogrešnim tumačenjima. Pacijenti se suočavaju s različitim dezinformacijama koje mogu uzrokovati nepotrebnu zabrinutost i stres.
Može Li Komisija Odbiti Bolovanje Koje Je Liječnik Odredio
Komisija za bolovanje ima ovlasti poništiti ili skratiti bolovanje koje je odredio izabrani liječnik obiteljske medicine. Liječnička procjena izabranog liječnika podliježe reviziji od strane komisije kao višeg medicinskog tijela. Komisija donosi odluke na temelju:
- Medicinske dokumentacije koju pacijent donosi
- Trenutnog zdravstvenog stanja utvrđenog tijekom pregleda
- Zakonskih propisa o trajanju bolovanja za specifične dijagnoze
- Radne sposobnosti pacijenta u odnosu na zahtjeve njegovog radnog mjesta
Studije HZZO-a pokazuju da komisija u prosjeku promijeni odluku izabranog liječnika u 15-20% slučajeva. Razlozi za odbijanje produljenja bolovanja uključuju nedostatnu medicinsku dokumentaciju, poboljšanje zdravstvenog stanja ili nepodudaranje između prijavljenih simptoma i objektivnih nalaza.
Što Ako Se Ne Slažete S Odlukom Komisije
Osiguranici koji se ne slažu s odlukom komisije imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti u roku od 8 radnih dana od primitka rješenja. Proces žalbe uključuje:
- Podnošenje pisanog prigovora Direkciji HZZO-a
- Prilaganje dodatne medicinske dokumentacije koja nije bila dostupna tijekom prvog pregleda
- Traženje drugog mišljenja od drugog specijalista relevantnog za vaše zdravstveno stanje
Statistike pokazuju da je približno 30% žalbi uspješno. Ključ uspjeha leži u prikupljanju nove medicinske dokumentacije koja nedvojbeno potvrđuje potrebu za daljnjim bolovanjem. Pacijenti mogu zatražiti i pomoć pučkog pravobranitelja ili pravnog savjetnika specijaliziranog za zdravstveno pravo ako smatraju da su njihova prava narušena tijekom procesa.
Proces žalbe ne odgađa izvršenje prvotne odluke komisije, što znači da se osiguranik mora vratiti na posao ako mu je bolovanje zaključeno, čak i dok je žalba u postupku. U slučaju pozitivnog rješenja žalbe, osiguranik ostvaruje pravo na retroaktivnu naknadu za period bolovanja.
Iskustva Pacijenata S Komisijom Za Bolovanje
Pozitivna Iskustva
Mnogi pacijenti izvještavaju o profesionalnom i korektnom odnosu članova komisije za bolovanje. Prema iskustvima pacijenata, pregledi često prolaze brže i bezbolnije nego što su očekivali. Većina liječnika u komisiji pokazuje razumijevanje za zdravstvene probleme pacijenata, posebno u slučajevima s dobro dokumentiranim stanjem.
Pacijenti s kompleksnim zdravstvenim problemima poput Marije iz Zagreba ističu pozitivno iskustvo: “Komisija je detaljno pregledala svu moju dokumentaciju o operaciji kralježnice i bez problema produžila bolovanje za 3 mjeseca.” Korisnici često navode da su liječnici u komisiji postavili konkretna i relevantna pitanja o njihovom zdravstvenom stanju, terapiji i napretku u liječenju.
Pozitivna iskustva uključuju slučajeve gdje komisija nudi i dodatne savjete za oporavak ili preporuke za specijalističke preglede. Pacijenti s psihičkim poteškoćama također ističu profesionalnost komisije koja poštuje njihovu privatnost i pokazuje empatiju prema njihovom stanju.
Izazovi I Problemi
Unatoč pozitivnim iskustvima, pacijenti se suočavaju s brojnim izazovima prilikom izlaska pred komisiju za bolovanje. Najčešći problem predstavlja stres zbog neizvjesnosti ishoda procjene. Anksioznost pojačava formalnost postupka i percepcija stroge procjene opravdanosti bolovanja.
Česti izazovi uključuju:
- Dugotrajno čekanje na termin pregleda koji može trajati 2-3 tjedna
- Kratkoća pregleda od 5-15 minuta za kompleksna zdravstvena stanja
- Administrativne komplikacije s nepotpunom dokumentacijom
Pacijenti s kroničnim bolestima poput fibromijalgije ili sindroma kroničnog umora izvještavaju o poteškoćama s dokazivanjem intenziteta svojih simptoma. Jedan pacijent s kroničnom boli navodi: “Komisija je skratila moje bolovanje jer moji nalazi nisu pokazivali objektivne promjene, iako sam i dalje trpio jake bolove.”
Dodatni problem predstavlja percepcija pristranosti kod nekih članova komisije. Neki pacijenti smatraju da komisija ima tendenciju skraćivanja bolovanja bez obzira na stvarno zdravstveno stanje, posebno kod psihičkih poremećaja ili stanja bez jasnih dijagnostičkih parametara.
Pacijenti također ističu problem nedovoljne komunikacije i objašnjenja odluke komisije. Mnogi napuštaju pregled bez jasnog razumijevanja zašto je njihovo bolovanje skraćeno ili produženo na određeni period.
Savjeti Za Uspješan Izlazak Pred Komisiju
Uspješan izlazak pred komisiju za bolovanje zahtijeva odgovarajuću pripremu i pristup. Pravilno razumijevanje postupka i primjena ključnih savjeta značajno povećavaju izglede za pozitivan ishod pregleda.
Kako Se Pripremiti Mentalno
Mentalna priprema predstavlja temelj uspješnog izlaska pred komisiju za bolovanje. Stres i anksioznost smanjuju sposobnost jasnog prezentiranja zdravstvenog stanja, stoga primjena nekoliko tehnika opuštanja pomaže u održavanju prisebnosti. Dan prije pregleda osigurajte dovoljan odmor – minimalno 7 sati kvalitetnog sna stvara preduvjet za bistriji um i bolju koncentraciju.
Vizualizacija razgovora s komisijom djeluje umirujuće na živčani sustav. Zamislite detalje prostorije, članove komisije i pitanja koja vam mogu postaviti. Tehnika dubokoga disanja (udisaj kroz nos tijekom 4 sekunde, zadržavanje daha 2 sekunde, izdisaj kroz usta tijekom 6 sekundi) neposredno prije ulaska u ordinaciju smanjuje tjelesne manifestacije stresa.
Pozitivne afirmacije poput “Imam pravo na bolovanje dok se liječim” ili “Moje zdravstveno stanje zahtijeva oporavak” osnažuju samopouzdanje. Pripremite konkretne odgovore na pitanja o tijeku bolesti, liječenju i napretku, izbjegavajući nesigurne formulacije.
Komunikacija S Članovima Komisije
Komunikacija s članovima komisije zahtijeva jasnoću, konkretnost i iskrenost. Uspostavljanje kontakta očima s liječnicima stvara dojam pouzdanosti, dok uspravno sjedenje pokazuje ozbiljnost. Govorite umjerenim tempom, koristeći medicinske termine koje razumijete, izbjegavajući pretjerano stručni rječnik ili preopširne opise.
Kronološki iznesite razvoj bolesti, počevši od prvih simptoma pa do trenutnog stanja, s naglaskom na ograničenja koja vas sprečavaju u obavljanju radnih zadataka. Precizno odgovarajte na postavljena pitanja bez digresija i nepotrebnog okolišanja. Primjerice, na pitanje “Koliko dugo traje bol?” odgovorite “Bol traje 45 dana, pojačava se pri sjedenju duže od 30 minuta i onemogućava mi rad za računalom.”
Izbjegavajte emocionalno nabijene izjave poput “Užasno me boli” ili “Ne mogu ništa raditi”. Umjesto toga, koristite mjerljive opise: “Bol u donjem dijelu leđa ograničava moju pokretljivost na maksimalno 20 minuta hodanja” ili “Nakon sat vremena rada za računalom, glavobolja postaje toliko intenzivna da ne mogu čitati tekst na ekranu.”
Zaključak
Komisija za bolovanje predstavlja važan mehanizam u sustavu zdravstvenog osiguranja koji osigurava opravdanost korištenja bolovanja. Iako proces može djelovati zastrašujuće pacijenti koji su adekvatno pripremljeni i informirani mogu očekivati profesionalan i korektan tretman.
Ključ uspješnog izlaska pred komisiju leži u dobroj pripremi urednoj dokumentaciji i jasnoj komunikaciji o zdravstvenom stanju. Pacijenti trebaju biti svjesni da komisija ima standardiziran protokol rada i donosi odluke na temelju objektivnih medicinskih činjenica.
Za one koji se ne slažu s odlukom komisije postoji mogućnost žalbe kroz pisani prigovor. Uz pravovremenu pripremu i poznavanje svojih prava pacijenti mogu s više samopouzdanja pristupiti ovom procesu i aktivno sudjelovati u odlukama vezanim uz njihovo zdravlje.
