Plaćaju li unuci porez na nasljedstvo u Hrvatskoj? [2024]

Nasljeđivanje imovine od baka i djedova često pokreće važno pitanje o poreskim obvezama koje unuci mogu imati. Mnoge obitelji se susreću s ovom situacijom ne znajući točno kakve ih financijske obveze čekaju.

Unuci u Hrvatskoj općenito ne plaćaju porez na nasljedstvo jer spadaju u prvu skupinu nasljednika s punim oslobođenjem od poreza. Međutim, postoje specifične situacije i uvjeti koje treba poznavati.

Razumijevanje pravila nasljeđivanja može značajno utjecati na obiteljsko financijsko planiranje i sprječavanje nepotrebnih troškova. Zakonski okvir pruža određene povlastice, ali detalji mogu biti složeni ovisno o vrijednosti imovine i obiteljskim okolnostima. Pametno je poznavati sve nijanse prije nego što se dogodi nasljeđivanje – jer znanje može uštedjeti tisuće kuna i izbjeći neugodna iznenađenja s poreznom upravom.

Što Je Porez Na Nasljedstvo I Kako Funkcionira U Hrvatskoj

Porez na nasljedstvo predstavlja državnu obvezu koju nasljednici plaćaju pri preuzimanju imovine pokojnika. U Hrvatskoj ovaj porez regulira specifične situacije nasljeđivanja, a njegovo funkcioniranje direktno utječe na to hoće li unuci platiti dodatne troškove ili ne.

Definicija Poreza Na Nasljedstvo

Porez na nasljedstvo je državna daća koju plaćaju osobe koje nasljeđuju imovinu od pokojnih članova obitelji ili drugih osoba. Ovaj porez se izračunava na temelju procijenjene vrijednosti naslijeđene imovine, uključujući nekretnine, vozila, štedne uloge i druga materijalna dobra.

Izračun poreza ovisi o nekoliko ključnih čimbenika:

• Ukupnoj vrijednosti naslijeđene imovine
• Stupnju srodstva između nasljednika i pokojnika
• Visini propisanih oslobođenja za određene skupine nasljednika
• Trenutnim poreznim stopama koje propisuje država

Specifičnost hrvatskog sustava leži u tome što se nasljednici dijele u tri skupine prema stupnju srodstva. Prva skupina (supružnici, djeca, roditelji) uživa najveća oslobođenja, dok treća skupina (ostali nasljednici) plaća najviše stope poreza na naslijeđenu imovinu.

Pravni Okvir I Zakonska Regulativa

Zakon o porezu na nasljedstvo i darovanje predstavlja glavnu pravnu osnovu koja regulira sve aspekte oporezivanja nasljedstva u Hrvatskoj. Ovaj zakon definira obveze nasljednika, postupke prijave nasljedstva i načine izračuna poreznih obveza za različite kategorije imovine.

Porezna uprava provodi nadzor nad primjenom zakona kroz sustav prijave nasljedstva i procjene vrijednosti imovine. Nasljednici su obvezni prijaviti nasljedstvo u roku od 30 dana od dana smrti ostavitelja, inače im se mogu naplatiti kazne za kašnjenje.

Ključne odredbe zakona uključuju:

Zakonska regulativa također propisuje specifične uvjete pod kojima unuci mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na nasljedstvo. Ovi uvjeti uključuju situacije kada unuci nasljeđuju umjesto svojih roditelja koji su preminuli prije baka ili djedova.

Da Li Unuci Plaćaju Porez Na Nasljedstvo – Osnovne Informacije

Pitanje poreza na nasljedstvo za unuke često zbunjuje obitelji koje planiraju prijenos imovine između generacija. Pravna situacija nije uvijek jasna kao što se čini na prvi pogled.

Status Unuka U Nasljednom Pravu

Unuci se u hrvatskom nasljednom pravu smatraju nasljednicima druge linije, što ih čini indirektnim nasljednicima. Ova klasifikacija direktno utječe na njihove porezne obveze i prava nasljeđivanja.

Za razliku od djece ostavitelja koji su direktni nasljednici, unuci nemaju automatsko pravo na potpuno oslobođenje od poreza na nasljedstvo. Njihov pravni status ovisi o tome jesu li njihovi roditelji (djeca ostavitelja) još uvijek živi u trenutku nasljeđivanja.

Osirotjeli unuci – oni čiji su roditelji preminuli prije bake ili djeda – mogu dobiti povoljniji tretman. U takvim slučajevima, oni često nasljeđuju mjesto svojih pokojnih roditelja u hijerarhiji nasljednika, što im može donijeti veća oslobođenja od poreza.

Prema njemačkoj praksi (koja služi kao referentni primjer), osirotjeli unuci mogu ostvariti neoporezivi iznos od 400.000 eura, dok obični unuci imaju prag od 200.000 eura. Ova razlika odražava različite stupnjeve obiteljske povezanosti s ostaviteljem.

Razlike Između Direktnih I Indirektnih Nasljednika

Direktni nasljednici uključuju djecu, roditelje i bračne drugove ostavitelja. Oni čine prvu liniju nasljeđivanja i uživaju najveća porezna oslobođenja u Hrvatskoj.

Prema Zakonu o porezu na nasljedstva i darove, direktni nasljednici su potpuno oslobođeni plaćanja 4% stope poreza na nasljedstvo. Ovo oslobođenje proizlazi iz njihovog statusa kao krvnih srodnika u uspravnoj liniji.

Indirektni nasljednici, uključujući unuke, braću, sestre i ostale srodnike, suočavaju se s drugačijim poreznim tretmanom. Oni nisu izričito spomenuti u kategoriji oslobođenih nasljednika, što znači da mogu biti obveznici plaćanja poreza.

Ključna razlika leži u jačini obiteljske veze – direktni potomci i preci imaju najsnažniju pravnu povezanost s ostaviteljem, dok se kod unuka ta veza smatra slabijom. Ova logika opravdava različite porezne tretmane između skupina nasljednika.

Praktični primjer: Ako baka ostavi stan vrijedan 300.000 eura svojoj kćeri, kćer neće platiti porez. Međutim, ako isti stan ostavi unuku, unuk može biti obvezan platiti 4% poreza na cijelu vrijednost, osim ako ne ispunjava uvjete za oslobođenje.

Koji Su Nasljednici Oslobođeni Plaćanja Poreza Na Nasljedstvo

U hrvatskom poreznom sustavu postoji jasna hijerarhija kada se radi o nasljeđivanju — neki nasljednici jednostavno ne moraju platiti ni lipe poreza. Ovo oslobođenje nije slučajno, već je zakonodavac prepoznao važnost zaštite najbliže obitelji od dodatnih financijskih opterećenja.

Supružnici I Djeca Kao Oslobođeni Nasljednici

Supružnici i djeca uživaju potpuno oslobođenje od poreza na nasljedstvo jer spadaju u prvi nasljedni red. Ova privilegirana skupina ne plaća porez bez obzira na vrijednost naslijeđene imovine — bilo da naslijede 10.000 eura ili 10 milijuna eura.

Prvi nasljedni red obuhvaća:

• Bračni drug (supružnik)
• Potomci (djeca, unuci ako su im roditelji preminuli)
• Preci u uspravnoj liniji (roditelji, baka i djed)
• Posvojenici i posvojitelji

Posvojena djeca imaju ista prava kao biološka djeca kada se radi o nasljeđivanju. Zakon ne pravi razliku između posvojenih i prirodnih potomaka — svi su jednako oslobođeni poreza na nasljedstvo.

Neformalni bračni drugovi nisu oslobođeni poreza na nasljedstvo jer zakon prepoznaje samo sklopljene brakove. Životni partneri moraju platiti porez od 4% na naslijeđenu imovinu čija vrijednost prelazi 6.700 eura.

Posebni Slučajevi Oslobađanja Od Poreza

Opća izuzeća primjenjuju se na određene vrste imovine neovisno o tome tko nasljeđuje. Naslijeđene nekretnine su oslobođene poreza na nasljedstvo, ali nasljednici mogu biti obveznici poreza na promet nekretnina od 3%.

Prijenos nekretnina u kapital trgovačkih društava također je oslobođen poreza pod određenim uvjetima. Ovo se najčešće koristi u obiteljskim firmama gdje se nekretnine prenose u poslovanje.

Unuci mogu biti potpuno oslobođeni poreza ako su im roditelji preminuli prije ostavitelja (bake ili djeda). U tom slučaju unuci “zauzimaju mjesto” svojih roditelja i tretiraju se kao nasljednici prvog reda.

Kulturni i umjetnički predmeti mogu biti oslobođeni poreza ako imaju posebnu kulturnu vrijednost za Republiku Hrvatsku. Ovo oslobođenje zahtijeva posebnu proceduru i odobrenje nadležnih institucija.

Kada Unuci Postaju Obveznici Poreza Na Nasljedstvo

Unuci postaju obveznici poreza na nasljedstvo u specifičnim situacijama koje ovise o tome kako se nasljedstvo prenosi i koji su uvjeti ispunjeni. Porezni tretman unuka nije uvijek jednoznačan i može varirati ovisno o obiteljskim okolnostima.

Nasljeđivanje Po Pravu Reprezentacije

Nasljeđivanje po pravu reprezentacije nastupa kada su roditelji unuka (djeca ostavitelja) već preminuli prije samog ostavitelja. U ovoj situaciji unuci “zauzimaju mjesto” svojih pokojnih roditelja i nasljeđuju direktno od bake ili djeda.

Ova vrsta nasljeđivanja donosi unucima povoljniji porezni tretman. Njemački pravni primjer pokazuje da unuci koji nasljeđuju po pravu reprezentacije imaju veći neoporezivi iznos — do 400.000 eura, što je jednako onome što bi imala njihova preminula djeca. To znači da se porez ne plaća na prvi dio naslijeđene imovine do te vrijednosti.

Konkretni primjer: Ako je sin ostavitelja preminuo prije oca, a otac ostavlja imovinu vrijednu 350.000 eura, unuci neće platiti porez jer je naslijeđena vrijednost ispod neoporezivog praga. Oni su zapravo zamijenili svog pokojnog oca u nasljednom nizu.

Pravo reprezentacije također znači da unuci dijele dio nasljedstva koji bi pripao njihovom preminulom roditelju. Ako je bilo više djece, svaki unuk prima dio koji odgovara udjelu njegovog pokojnog roditelja.

Direktno Nasljeđivanje Od Bake I Djeda

Direktno nasljeđivanje nastupa kada unuci nasljeđuju od bake ili djeda dok su njihovi roditelji još živi. U ovoj situaciji unuci se tretiraju kao nasljednici druge linije, što im donosi manje povoljne porezne uvjete.

U slučaju direktnog nasljeđivanja unuci imaju manji neoporezivi iznos — samo 200.000 eura prema njemačkom primjeru koji može biti referentan za porezna tumačenja. Sve što naslijede iznad tog iznosa podliježe porezu na nasljedstvo.

Praktični scenarij: Baka želi ostaviti unuku stan vrijedan 280.000 eura dok su njegovi roditelji živi. Unuk će platiti porez na 80.000 eura (280.000 – 200.000), što u Hrvatskoj iznosi 4% na tržišnu vrijednost, odnosno 3.200 eura poreza.

Direktno nasljeđivanje često se koristi u planiranju imovine kada ostavitelji žele “preskočiti” generaciju iz različitih razloga. Međutim, porezne posljedice mogu biti značajne, pa je važno procijeniti ukupne troškove prije donošenja takve odluke.

U Hrvatskoj unuci plaćaju porez na nasljedstvo od 4% na tržišnu vrijednost imovine iznad određenih pragova, osim ako zakon ne predviđa posebna oslobođenja. Obavezni su prijaviti nasljedstvo u roku od 30 dana od smrti ostavitelja i platiti porez prema propisanim uvjetima.

Koliko Iznosi Porez Na Nasljedstvo Za Unuke

Porez na nasljedstvo za unuke u Hrvatskoj nije “one size fits all” situacija… stvarno ovisi o tome u kakvoj se poziciji unuci nađu u trenutku nasljeđivanja.

Stope Poreza Prema Stupnju Srodstva

Unuci se obično nalaze u drugoj skupini nasljednika, što znači da plaćaju 4% poreza na tržišnu vrijednost naslijeđene imovine. Ali (i ovo je veliko ALI!) postoji ključna iznimka koja mijenja sve.

Prva skupina (potpuno oslobođeni):

• Supružnici, djeca i roditelji
• 0% porez na nasljedstvo
• Bez ograničenja na vrijednost imovine

Druga skupina (ograničeno oslobođeni):

• Unuci, braća, sestre, djedovi i bake
• 4% porez na vrijednost iznad određenog praga
• Neoporezivi iznos varira ovisno o situaciji

Treća skupina (najmanji benefit):

• Ostali srodnici i nesrodnici
• Najviše stope poreza
• Najmanji neoporezivi iznosi

Evo gdje postaje zanimljivo – ako su roditelji unuka preminuli prije ostavitelja (bake ili djeda), unuci “skoče” u prvu skupinu i postaju potpuno oslobođeni poreza. To je pravilo reprezentacije koje štiti “osirotjelu” djecu od dodatnih financijskih opterećenja.

Izračun Poreza Na Konkretnim Primjerima

Najbolji način da se razumije kako funkcionira oporezivanje? Kroz stvarne primjere koji pokrivaju različite scenarije.

Scenarij 1: Standardno nasljeđivanje

• Naslijeđena nekretnina vrijedna 500.000 kuna
• Roditelji unuka su živi
• Neoporezivi iznos: 100.000 kuna
• Oporeziva osnova: 400.000 kuna
• Porez (4%): 16.000 kuna

Scenarij 2: Reprezentacija (roditelji preminuli)

• Ista nekretnina vrijedna 500.000 kuna
• Roditelji unuka su preminuli prije ostavitelja
• Unuk nasljeđuje po pravu reprezentacije
• Porez: 0 kuna (potpuno oslobođenje)

Scenarij 3: Manja imovina

• Naslijeđena imovina vrijedna 80.000 kuna
• Ispod je neoporezivog praga
• Porez: 0 kuna

Zanimljiv je slučaj kada se unuci nalaze u uspravnoj liniji nasljeđivanja – prema hrvatskim propisima, oni ne plaćaju porez na nasljedstvo jer spadaju u krug osoba oslobođenih od tog poreza. To znači da će u većini slučajeva unuci biti potpuno oslobođeni plaćanja 4% poreza.

Za darovanje nekretnina situacija je slična – unuci su oslobođeni plaćanja 3% poreza na darovanje ako su u uspravnoj liniji s darovateljem.

Važno je napomenuti da se porez računa na tržišnu vrijednost imovine, ne na procjenjenu vrijednost iz starih dokumenata. Dakle, ako baka ostavlja stan kupljen 1985. za 50.000 kuna, a danas vrijedi 800.000 kuna – porez se računa na trenutnu tržišnu vrijednost.

Koje Su Olakšice I Oslobađanja Za Unuke

Unuci imaju pravo na specifične olakšice koje mogu značajno smanjiti njihove porezne obveze prilikom nasljeđivanja. Ove olakšice su posebno korisne u situacijama kada roditelji više nisu živi ili kada se radi o manjim iznosima imovine.

Osobni Odbitak Za Unuke

Osnovni osobni odbitak iznosi 600 eura za sve unuke bez obzira na vrijednost naslijeđene imovine. Ovaj iznos se automatski oduzima od ukupne vrijednosti nasljedstva prije izračuna poreza.

Uvećani odbitak za uzdržavane unuke primjenjuje se kada ostavitelj (baka ili djed) financijski uzdržava unuka. U tom slučaju primjenjuju se dodatni uvjeti koji mogu povećati neoporezivi iznos, ali zakon ne uzima u obzir određene socijalne potpore i obiteljske mirovine pri utvrđivanju prava na ovaj odbitak.

Posebne olakšice za “osirotjelu djecu” omogućavaju unucima čiji su roditelji preminuli prije ostavitelja da budu tretirani kao direktni nasljednici. Prema njemačkom pravu (koje se često koristi kao referenca), takvi unuci imaju neoporezivi iznos od 200.000 eura, za razliku od 400.000 eura koliko pripada djeci.

Uvjeti Za Korištenje Olakšica

Dokaz o obiteljskoj povezanosti predstavlja ključni uvjet za korištenje svih olakšica. Unuci moraju dokazati da su u uspravnoj liniji s ostaviteljem putem službenih dokumenata kao što su rodne listove i vjenčani listovi.

Status uzdržavanosti mora biti jasno dokumentiran ako se traže dodatne olakšice. To uključuje:

• Dokaze o financijskoj potpori od strane ostavitelja
• Potvrde o zajedničkom kućanstvu
• Medicinsku dokumentaciju o eventualnoj nesposobnosti za rad

Vrsta naslijeđene imovine utječe na mogućnost korištenja određenih oslobođenja. Nekretnine se mogu prenijeti po stopi od 3% kod darovanja, ali unuci koji se smatraju osobama u uspravnoj liniji mogu biti potpuno oslobođeni tog poreza.

Rokovi za podnošenje zahtjeva moraju biti poštovani – sva potrebna dokumentacija se podnosi zajedno s prijavom nasljedstva u roku od 30 dana od smrti ostavitelja. Kašnjenje može rezultirati gubitkom prava na određene olakšice.

Kako Se Prijavljuje I Plaća Porez Na Nasljedstvo

Kad dođe do nasljeđivanja, čak i unuci koji su oslobođeni poreza moraju proći kroz službenu proceduru prijave. Tu se često griješi—mnogi misle da ako ne plaćaju porez, onda uopće ne trebaju ništa prijaviti Poreznoj upravi.

Rokovi Za Podnošenje Prijave

Prijava se mora podnijeti u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili prestanka oporuke. Ovaj rok nije preporuka—to je zakonska obveza koja se striktno poštuje.

Računanje roka počinje onog trenutka kad rješenje postane pravomoćno, što obično znači da su iscrpljeni svi pravni lijekovi. U praksi, to može biti tjedan-dva nakon što je prvo rješenje izdano, ovisno o tome hoće li netko uložiti žalbu.

Što se događa ako propustite rok? Porezna uprava može naplatiti kamatu za svaki dan kašnjenja, čak i kad se na kraju utvrdi da porez uopće nije trebao platiti. Kazne počinju od 50 eura i mogu narasti ovisno o vrijednosti nasljedstva.

Najčešća greška je čekanje da se završe svi postupci s nekretninama prije prijave. Ali rokovi teku neovisno o tome hoće li se nekretnina upisati u zemljišne knjige sljedeći tjedan ili sljedeću godinu.

Potrebna Dokumentacija I Postupak

Osnovna dokumentacija uključuje rješenje o nasljeđivanju iz sudskog ili upravnog postupka kao glavni dokument. Bez njega se postupak ne može ni pokrenuti.

Izjavu o nasljedstvu treba priložiti s detaljnim popisom sve imovine i dugova. Tu se često griješi jer se zaborave sitnice—od tekućeg računa s par stotina kuna do starih štednih uloga.

Dokazi o vrijednosti imovine predstavljaju najveći izazov. Za nekretnine se traži procjena ovlaštenog procjenitelja ili tržišna vrijednost na temelju sličnih prodaja. Za automobile se koristi Eurotax procjena, a za vrijednosne papire tržišna cijena na dan smrti ostavitelja.

Dodatni dokumenti mogu uključivati:

• Zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine
• Potvrdu o vlasniku vozila iz MUP-a
• Izvatke s bankovnih računa na dan smrti
• Dokaz o dugovima ostavitelja (kreditni ugovori, promjenjeni iznosi)

Podnošenje se vrši nadležnoj Poreznoj upravi prema mjestu prebivališta nasljednika. Ako je nasljednika više, svatko podnosi vlastitu prijavu ili se može podnijeti jedna zajednička prijava.

Proces obično traje 2-4 tjedna, ovisno o složenosti slučaja. Porezna uprava može zatražiti dodatne dokumente ili pojašnjenja, što produljuje postupak.

Praktični Savjeti Za Unuke Koji Nasljeđuju Imovinu

Kad se suočite s nasljeđivanjem od bake ili djeda, važno je znati da postoje legalni načini kako smanjiti ili potpuno izbjeći porezne obveze. Evo konkretnih koraka koje unuci mogu poduzeti.

Kako Umanjiti Poreznu Obvezu

Iskoristite osnovni osobni odbitak – svaki unuk automatski ima pravo na odbitak od 600 eura koji se oduzima od ukupne vrijednosti nasljedstva. Ovaj iznos možda zvuči malen, ali svaki euro računa kad se radi o većim nasljedstvima.

Priložite dokaze o uzdržavanosti – ako vas je baka ili djed uzdržavao, možete ostvariti povećani odbitak. Potrebno je dokazati redovite novčane pomoći, plaćanje troškova obrazovanja ili životnih izdataka kroz duži period.

Provjerite možete li se kvalificirati kao “osiroćena djeca” – ako su vam roditelji preminuli prije ostavitelja, unuci često ulaze u povlaštenu kategoriju s potpunim oslobođenjem od poreza. Ova situacija mijenja vašu poziciju iz druge u prvu skupinu nasljednika.

Dokumentirajte tržišnu vrijednost imovine – porez se računa na trenutnu tržišnu vrijednost, ne na procjene iz starih dokumenata. Ako nekretninu treba renovirati ili ima nedostatke, professional procjena može značajno smanjiti poreznu osnovicu.

Razmislite o zajedničkom nasljeđivanju – kad više unuka nasljeđuje istu imovinu, porezna obveza se dijeli proporcionalno među nasljednicima, što može rezultirati nižim individual poreznim teretom.

Planiranje Nasljedstva Unaprijed

Razgovarajte s bakama i djedovima o darovanju za života – darovanje nekretnina unucima tijekom života potpuno je oslobođeno od poreza jer su potomci u uspravnoj liniji. Ovaj potez može uštedjeti značajne iznose u odnosu na čekanje nasljeđivanja nakon smrti.

Postavite jasne obiteljske dogovore – kad bake i djedovi planiraju ostaviti imovinu, bolje je unaprijed definirati tko što nasljeđuje. To sprječava sporove između obitelji i omogućuje optimalno porezno planiranje.

Consultirajte pravnog stručnjaka pravovremeno – složenost nasljednih pravila zahtijeva professional savjet, osobito ako se radi o većoj imovini ili složenim obiteljskim situacijama. Investicija u pravni savjet često se višestruko isplati kroz ušteđeni porez.

Razmoite timing nasljeđivanja – ako postoji mogućnost utjecaja na redoslijed nasljeđivanja (npr. kroz testament), strategic planning može dovesti do potpunog oslobođenja od poreza za unuke.

Dokumentirajte obiteljske odnose – pripremite svu potrebnu dokumentaciju koja dokazuje srodstvo, uzdržavanost ili posebne obiteljske okolnosti. Ovi dokazi mogu biti presudni za ostvarivanje poreznih olakšica.

Conclusion

Nasljeđivanje imovine od baka i djedova predstavlja važno pitanje koje zahtijeva pažljivo razmotravanje poreznih obveza. Unuci se nalaze u specifičnoj poziciji gdje njihov porezni tretman ovisi o obiteljskim okolnostima i načinu nasljeđivanja.

Ključ uspješnog upravljanja poreznim obvezama leži u razumijevanju pravila koja reguliraju različite scenarije nasljeđivanja. Oni koji proaktivno planiraju i koriste dostupne olakšice mogu značajno smanjiti svoje porezne obveze.

Važno je napomenuti da čak i kad su unuci oslobođeni plaćanja poreza moraju proći kroz službenu proceduru prijave. Poštovanje rokova i pravilno prikupljanje dokumentacije ključni su za izbjegavanje nepotrebnih komplikacija s poreznom upravom.

Za sve one koji se suočavaju s ovim pitanjem preporučuje se konzultacija s pravnim stručnjacima. Stručna pomoć može pomoći u optimizaciji poreznih obveza i osigurati potpuno poštovanje zakonskih propisa.

Često postavljena pitanja

Plaćaju li unuci porez na nasljedstvo od baka i djedova u Hrvatskoj?

Unuci obično plaćaju 4% poreza na nasljedstvo jer se svrstavaju u drugu skupinu nasljednika. Međutim, potpuno su oslobođeni poreza ako su im roditelji preminuli prije ostavitelja (nasljeđivanje po pravu reprezentacije). U tom slučaju zauzimaju mjesto svojih roditelja i tretiraju se kao nasljednici prve skupine.

Kakav je osnovni osobni odbitak za unuke pri nasljeđivanju?

Svi unuci imaju pravo na osnovni osobni odbitak od 600 eura koji se automatski oduzima od ukupne vrijednosti nasljedstva. Uzdržavani unuci mogu ostvariti uvećani odbitak, dok “osiroćena djeca” (čiji su roditelji preminuli) uživaju potpuno oslobođenje od poreza na nasljedstvo.

U kojem roku unuci moraju prijaviti nasljedstvo?

Unuci moraju prijaviti nasljedstvo u року od 30 dana od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Ova obveza postoji čak i ako su potpuno oslobođeni poreza. Propuštanje roka može rezultirati kaznama i kamatama od strane porezne uprave.

Koja dokumentacija je potrebna za prijavu nasljedstva?

Potrebno je podnijeti rješenje o nasljeđivanju, izjavu o nasljedstvu s popisom imovine i dugova, dokaze o vrijednosti imovine (procjena stručnjaka ili tržišne vrijednosti), te dodatne dokumente koji dokazuju obiteljsku povezanost i eventualnu uzdržavanost za ostvarivanje poreznih olakšica.

Kako se izračunava porez na nasljedstvo za unuke?

Porez se izračunava na 4% od tržišne vrijednosti naslijeđene imovine, umanjene za osnovni osobni odbitak od 600 eura. Ako je vrijednost imovine manja od praga oporezivanja, unuci ne plaćaju porez. Konačni iznos ovisi o vrsti i vrijednosti naslijeđene imovine.

Mogu li unuci smanjiti porezne obveze pri nasljeđivanju?

Da, unuci mogu koristiti osnovni osobni odbitak, dokazati status uzdržavane osobe za uvećani odbitak, dokumentirati da su “osiroćena djeca” za potpuno oslobođenje, te razmotriti zajedničko nasljeđivanje s drugim nasljednicima. Važno je pravovremeno prikupiti svu potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje olakšica.