Ulaze li vikendi u bolovanje? Evo što kaže zakon

Pitanje računaju li se vikendi u bolovanje često zbunjuje zaposlenike koji se suočavaju s privremenom nesposobnošću za rad. Mnogi nisu sigurni kako se točno obračunava vrijeme bolovanja i kako to utječe na njihova prava i naknade.

U bolovanje se uračunavaju i vikendi i praznici. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju definira da se bolovanje računa u kontinuitetu, što znači da cjelokupno razdoblje nesposobnosti za rad uključuje sve kalendarske dane, bez obzira radi li se o radnim danima, vikendima ili blagdanima.

Razumijevanje pravila o bolovanju ključno je za pravilno ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja i izbjegavanje mogućih neugodnosti. Zakonske odredbe mogu djelovati složeno, ali njihovo poznavanje omogućuje zaposlenicima da pravilno planiraju povratak na posao i razumiju kako će bolovanje utjecati na njihova primanja.

Što Je Bolovanje i Kada Se Koristi

Definicija Bolovanja Prema Hrvatskom Zakonu

Bolovanje predstavlja privremenu nesposobnost za rad tijekom koje radnik ostvaruje pravo na odsutnost s radnog mjesta uz naknadu plaće. Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju bolovanje se definira kao razdoblje u kojem je osiguranik spriječen obavljati svoj posao zbog narušenog zdravstvenog stanja. Hrvatski zakonodavni okvir jasno propisuje da razdoblje bolovanja započinje danom kada ovlašteni liječnik utvrdi privremenu nesposobnost za rad i traje sve do ocjene o radnoj sposobnosti. Osiguranici tijekom bolovanja ostvaruju prava na naknadu plaće koja se isplaćuje na teret poslodavca prvih 42 dana, nakon čega troškove preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Hrvatski zakon predviđa nekoliko različitih slučajeva kada osiguranik može koristiti bolovanje:

• Zbog bolesti ili ozljede
• Zbog medicinskih ispitivanja koja se ne mogu obaviti izvan radnog vremena
• Radi njege člana obitelji
• Zbog pratnje djeteta ili člana obitelji na liječenje
• Za vrijeme izolacije zbog zarazne bolesti
• Za vrijeme komplikacija u trudnoći

Vrste Bolovanja u Hrvatskoj

Hrvatski zdravstveni sustav prepoznaje različite kategorije bolovanja koje se razlikuju po uzroku, trajanju i načinu obračuna naknade. Bolovanje zbog vlastite bolesti predstavlja najčešći oblik privremene nesposobnosti za rad kada radnik zbog svog zdravstvenog stanja ne može izvršavati radne obveze. Naknada u ovom slučaju iznosi 70% od osnovice za prva 42 dana, a nakon toga ovisno o duljini trajanja može varirati od 70% do 100% osnovice.

Bolovanje radi njege člana obitelji omogućuje roditeljima ili skrbnicima privremeni izostanak s posla kako bi brinuli o bolesnom djetetu ili drugom članu obitelji. Za dijete do 7 godina roditelj može koristiti ovo pravo do 60 dana po jednoj dijagnozi, a za dijete do 18 godina do 40 dana. Naknada iznosi 70% od osnovice i isplaćuje se na teret HZZO-a od prvog dana.

Bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pruža posebnu zaštitu radnicima koji su pretrpjeli ozljedu na radnom mjestu ili razvili bolest povezanu s radnim uvjetima. Ovo bolovanje nosi naknadu od 100% od osnovice i nema ograničenja trajanja dok traje liječenje.

Postoje i specijalizirane vrste bolovanja poput:

• Bolovanja za trudnice s komplikacijama (100% osnovice)
• Bolovanja zbog transplantacije organa u korist druge osobe (100% osnovice)
• Bolovanja zbog izolacije kao epidemiološke mjere (70% osnovice)
• Bolovanja zbog pratnje djeteta na liječenje (70% osnovice)

Za svaku vrstu bolovanja postoji propisana šifra koju liječnik upisuje u doznaku, što određuje visinu naknade i obveznika isplate. Pravilno određivanje vrste bolovanja ključno je za ostvarivanje prava osiguranika u punom opsegu.

Da Li u Bolovanje Ulaze Vikendi – Osnovne Informacije

Razumijevanje pravila računanja bolovanja presudno je za pravilno ostvarivanje prava zaposlenika i planiranje povratka na posao. Kada se radi o vikendu i bolovanju, postoje jasna pravila propisana hrvatskim zakonodavstvom.

Zakonski Okvir Za Računanje Vikenda u Bolovanje

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju jasno definira kako se računaju dani bolovanja. Prema članku 39. navedenog zakona, bolovanje se računa u kontinuitetu te obuhvaća sve kalendarske dane, uključujući vikende i praznike. Ova odredba vrijedi bez iznimke za sve osiguranike, neovisno o vrsti bolovanja ili uzroku privremene nesposobnosti za rad.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) potvrđuje ovu praksu kroz svoje pravilnike i upute poslodavcima. Liječnici koji otvaraju bolovanje također računaju dane kontinuirano, prema kalendarskom načinu brojanja. To znači da otvoreno bolovanje od petka automatski uključuje subotu i nedjelju, čak i ako zaposlenik inače ne radi vikendom.

Dodatno je važno napomenuti da se ovo pravilo primjenjuje na sve vrste bolovanja – bilo da se radi o bolovanju zbog vlastite bolesti, njege člana obitelji ili ozljede na radu. Zakonodavac ne predviđa različit tretman vikenda ovisno o vrsti bolovanja.

Razlika Između Radnih Dana i Kalendarskih Dana

Ključna razlika koju mnogi zaposlenici previde odnosi se na razlikovanje kalendarskih dana i radnih dana u kontekstu bolovanja. Dok se bolovanje računa u kalendarskim danima, naknada za bolovanje isplaćuje se samo za radne dane.

Kalendarski dani uključuju sve dane u tjednu – od ponedjeljka do nedjelje. Računanje bolovanja u kalendarskim danima znači da se u trajanje bolovanja uračunavaju svi dani redom, uključujući dane vikenda (subota i nedjelja) te državne praznike i blagdane.

Radni dani su oni dani u tjednu kad je zaposlenik prema svom radnom vremenu dužan raditi. Za većinu zaposlenika to su dani od ponedjeljka do petka, no za neke djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, zdravstvo) radni dani često uključuju i vikende.

Za praktično razumijevanje ove razlike važno je znati:

• Liječnik će na doznaci za bolovanje navesti kalendarske dane (npr. od 1.5. do 15.5.)
• Radnik će primiti naknadu plaće samo za radne dane unutar tog razdoblja
• Ako bolovanje započne u petak i završi u ponedjeljak, u bolovanje se računaju 4 dana (petak, subota, nedjelja, ponedjeljak)
• Zaposlenik koji radi i vikendom (npr. medicinska sestra, trgovac) imat će pravo na naknadu za bolovanje i za te dane ako su mu inače radni

Ova distinkcija postaje posebno važna kod računanja duljine bolovanja jer utječe na to kad zaposlenik mora posjetiti liječnika radi produljenja bolovanja te kad se prebacuje teret isplate s poslodavca na HZZO (nakon 42 dana).

Kako Se Računaju Dani Bolovanja

Računanje dana bolovanja u Hrvatskoj podliježe jasnim pravilima definiranim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Važno je razumjeti način kako se dani bolovanja točno računaju jer to utječe na prava osiguranika i isplatu naknade.

Računanje Bolovanja Kod Kratkoročnih Izostanaka

Kratkoročna bolovanja računaju se od prvog dana izostanka s posla do dana kada liječnik utvrdi da je radnik sposoban vratiti se na radno mjesto. U ovom razdoblju svaki kalendarski dan računa se kao dan bolovanja, uključujući vikende i praznike. Primjerice, ako radnik otvori bolovanje u petak i dobije doznaku na tri dana, bolovanje završava u nedjelju, a ne u utorak.

Za bolovanja kraća od 42 dana naknadu plaće isplaćuje poslodavac. Visina naknade ovisi o kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, ali ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu. Kod računanja naknade za bolovanje, poslodavci najčešće uzimaju u obzir samo radne dane, iako samo bolovanje uključuje sve kalendarske dane.

HZZO obvezuje osiguranike da se jave svom izabranom liječniku prvi radni dan nakon isteka bolovanja. Kod kratkoročnih bolovanja posebno je važno poštivati ovo pravilo jer zakašnjenja mogu rezultirati gubitkom prava na naknadu.

Računanje Bolovanja Kod Dugoročnih Bolesti

Dugoročna bolovanja, koja traju duže od 42 dana, podliježu drugačijim pravilima računanja. Nakon 42. dana bolovanja, naknadu plaće isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prema posebnim pravilima i stopama. Bolovanje se i dalje računa u kontinuitetu, uključujući sve kalendarske dane.

Kod dugoročnih bolesti, liječnik upućuje pacijenta na ocjenu radne sposobnosti liječničkom povjerenstvu HZZO-a najkasnije nakon 30 dana neprekidnog bolovanja. Povjerenstvo može:

• Odobriti nastavak bolovanja
• Utvrditi potrebu za medicinskom rehabilitacijom
• Predložiti ocjenu radne sposobnosti od strane vještaka mirovinskog osiguranja
• Zaključiti bolovanje

Za bolovanja duža od 6 mjeseci, visina naknade plaće iznosi 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime tog bolovanja. Iznimka su teške bolesti poput malignih oboljenja ili hemodijaliza, gdje naknada ostaje na istoj razini.

Važno je naglasiti da kod dugoročnih bolovanja, kontrole kod izabranog liječnika moraju biti u razmacima ne duljim od 30 dana. Nakon isteka odobrenog bolovanja, osiguranik se mora javiti liječniku unutar 3 dana, inače gubi pravo na naknadu plaće za to razdoblje.

Specifični Slučajevi Računanja Vikenda Tijekom Bolovanja

Različiti scenariji bolovanja u odnosu na vikende zahtijevaju posebnu pozornost zbog administrativnih i obračunskih specifičnosti. Ključno je razumjeti kako se bolovanje tretira ovisno o tome kada počinje i završava u odnosu na vikend.

Bolovanje Koje Počinje Prije Vikenda

Bolovanje koje započne radnim danom prije vikenda automatski uključuje vikend u ukupno trajanje bolovanja. Liječnik u ovom slučaju izdaje doznaku koja obuhvaća sve dane, uključujući subotu i nedjelju, bez obzira što zaposlenik možda ne radi vikendom. Ovo pravilo proizlazi iz temeljnog principa kontinuiteta bolovanja prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Primjeri specifičnih situacija:

• Zaposlenik otvara bolovanje u petak zbog gripe – vikend se automatski uračunava u bolovanje, a naknada se obračunava i za dane vikenda
• Bolovanje otvoreno u četvrtak s planiranim trajanjem od 5 dana – obuhvaća četvrtak, petak, subotu, nedjelju i ponedjeljak

Važno je napomenuti da zaposlenik nema obvezu javljati se liječniku posebno za vikend, već slijedi upute o sljedećoj kontroli koje je dobio prilikom otvaranja bolovanja.

Bolovanje Koje Završava Nakon Vikenda

Kada bolovanje obuhvaća vikend i nastavlja se u idući tjedan, pravila ostaju nepromijenjena – vikend je sastavni dio razdoblja bolovanja. Liječnička doznaka pokriva cijelo razdoblje uključujući dane vikenda, a naknada za bolovanje isplaćuje se za sve kalendarske dane.

Ključni aspekti ovog slučaja:

• Zaposlenik na bolovanju koji se nakon vikenda osjeća sposobnim za rad mora se prvo javiti svom liječniku radi zaključivanja bolovanja
• Samovoljni povratak na posao bez liječničke potvrde o završetku bolovanja može rezultirati administrativnim komplikacijama
• Poslodavac nema pravo zahtijevati povratak na posao bez liječničke potvrde o završetku bolovanja

Ako liječnik zaključi bolovanje u ponedjeljak s datumom od prethodnog petka, zaposlenik nema pravo na naknadu za dane vikenda koje je proveo na bolovanju.

Bolovanje Koje Traje Samo Tijekom Vikenda

Bolovanje koje obuhvaća isključivo dane vikenda predstavlja poseban slučaj koji izaziva brojne nedoumice. Zaposlenik ima pravo otvoriti bolovanje koje traje samo tijekom vikenda, iako mnogi smatraju da je to nepotrebno ako osoba ionako ne radi vikendom.

Specifičnosti bolovanja tijekom vikenda:

• Bolovanje otvoreno u subotu i zatvoreno u nedjelju legitimno je i priznaje se jednako kao bolovanje tijekom radnih dana
• Za zaposlenike koji rade u smjenama ili imaju radnu obvezu vikendom, ovo bolovanje posebno je važno
• Naknada za bolovanje isplaćuje se i za vikend ako je bolovanje propisno otvoreno i zatvoreno

Za radnike koji rade vikendima (trgovački djelatnici, medicinski radnici, zaposlenici u uslužnim djelatnostima), bolovanje tijekom vikenda ima jednaku važnost kao i tijekom tjedna jer predstavlja njihove redovne radne dane.

Naknada Za Dane Bolovanja

Naknada za bolovanje predstavlja financijsku kompenzaciju koju osiguranici primaju tijekom perioda privremene nesposobnosti za rad. Iznos i način izračuna naknade ovise o nekoliko faktora uključujući vrstu bolovanja i dužinu trajanja.

Visina Naknade Za Bolovanje

Visina naknade za bolovanje određuje se prema zakonskim propisima i ovisi o vrsti bolovanja. Za bolovanje zbog vlastite bolesti ili ozljede koja nije povezana s radom, osiguranik ostvaruje pravo na naknadu u visini 70% od osnovice tijekom prvih 42 dana. Nakon 42. dana bolovanja, HZZO isplaćuje naknadu koja iznosi 70% od osnovice za naknadu određene prema prosječnoj plaći isplaćenoj u posljednjih šest mjeseci.

Posebna pravila primjenjuju se za određene vrste bolovanja:

• Za bolovanje zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, naknada iznosi 100% od osnovice
• Za bolovanje zbog njege djeteta mlađeg od 3 godine, naknada iznosi 100% od osnovice
• Za bolovanje zbog transplantacije živog tkiva i organa, naknada iznosi 100% od osnovice

Maksimalni iznos naknade za bolovanje limitiran je zakonom i ne može biti veći od 4.257,28 eura mjesečno prema važećim propisima. Najniži iznos naknade ne može biti manji od 831,50 eura što predstavlja minimalnu osnovicu za obračun doprinosa za obvezna osiguranja.

Utječe Li Vikend Na Naknadu Za Bolovanje

Vikendi i praznici imaju specifičan utjecaj na obračun naknade za bolovanje. Naknada za bolovanje isplaćuje se samo za radne dane, dok se vikendi i praznici ne isplaćuju, osim u slučaju kada zaposlenik redovito radi vikendom prema ugovoru o radu.

Za zaposlenike koji rade u petodnevnom radnom tjednu (od ponedjeljka do petka), naknada za bolovanje obračunava se samo za te radne dane, iako se bolovanje vodi za sve kalendarske dane uključujući vikend. Primjerice, ako bolovanje traje od ponedjeljka do sljedeće srijede (10 kalendarskih dana), naknada će biti isplaćena za 8 radnih dana (ne računajući subotu i nedjelju).

Za zaposlenike koji imaju ugovorno definirane radne dane tijekom vikenda, situacija je drugačija:

• Ako zaposlenik redovito radi subotom i/ili nedjeljom, ti dani smatraju se radnim danima
• Za takve dane ostvaruje pravo na naknadu za bolovanje ako su obuhvaćeni razdobljem bolovanja
• Naknada se izračunava prema istim pravilima kao i za druge radne dane

Kod određivanja naknade za bolovanje važno je napomenuti da poslodavac ili HZZO isplaćuju naknadu samo za dane kada bi zaposlenik inače radio prema svom uobičajenom rasporedu. Zato je za pravilno ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje ključno da u evidenciji radnog vremena bude ispravno naznačeno radi li zaposlenik vikendom ili ne.

Prava i Obveze Poslodavca Kod Bolovanja Zaposlenika

Poslodavci imaju jasno definirane odgovornosti i prava kada su njihovi zaposlenici na bolovanju. Poznavanje ovih prava i obveza pomaže poslodavcima u pravilnom postupanju sa zaposlenicima na bolovanju te osigurava poštivanje zakonskih odredbi.

Što Poslodavac Smije Zahtijevati Tijekom Bolovanja

Poslodavac ima pravo tražiti određene informacije i dokumentaciju od zaposlenika koji je na bolovanju. Zakon o radu i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju definiraju opseg tih prava:

• Doznake o bolovanju – poslodavac ima pravo tražiti pravovremenu dostavu doznaka za bolovanje koje liječnik izdaje zaposleniku
• Obavijest o početku bolovanja – zaposlenik je dužan obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad u roku od tri dana
• Približno trajanje bolovanja – poslodavac može zahtijevati informaciju o očekivanom trajanju bolovanja radi organizacije radnog procesa

Poslodavac ne smije tražiti od zaposlenika detalje o dijagnozi i zdravstvenom stanju jer to spada u liječničku tajnu i osobne podatke zaposlenika. Dijagnozu poslodavac može vidjeti samo na doznaci za bolovanje koja mu je dostavljena.

U slučaju sumnje u opravdanost bolovanja poslodavac ima pravo zatražiti kontrolu bolovanja putem HZZO-a. Dokumentacija o bolovanju mora se čuvati kao povjerljivi podatak u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Kontrola Bolovanja Od Strane Poslodavca

Poslodavci imaju zakonsku mogućnost provjeriti opravdanost bolovanja svojih zaposlenika kroz nekoliko mehanizama:

• Iniciranje kontrole putem HZZO-a – poslodavac može uputiti pisani zahtjev HZZO-u za kontrolu opravdanosti bolovanja
• Provjera ponašanja zaposlenika na bolovanju – poslodavac ima pravo provjeriti pridržava li se zaposlenik uputa o ponašanju tijekom bolovanja
• Angažiranje kontrolora bolovanja – veći poslodavci mogu imati vlastite liječnike kontrolore koji provjeravaju opravdanost bolovanja

Kontrola bolovanja najčešće se provodi u slučajevima kada:

1. Postoji povećana frekvencija korištenja bolovanja
2. Bolovanje se koristi u specifičnim terminima (prije ili poslije godišnjeg odmora, praznika)
3. Postoje saznanja da zaposlenik obavlja aktivnosti nespojive s prirodom bolovanja

Ako se utvrdi zlouporaba bolovanja, poslodavac ima pravo:

• Uskratiti isplatu naknade plaće za dane neopravdanog izostanka
• Pokrenuti disciplinski postupak protiv zaposlenika
• U težim slučajevima razmotriti otkaz ugovora o radu zbog povrede radne obveze

Važno je naglasiti da kontrola bolovanja mora biti provedena u skladu s etičkim načelima i bez povrede dostojanstva zaposlenika. HZZO je dužan u roku od 48 sati od zaprimanja zahtjeva poslodavca provesti kontrolu opravdanosti bolovanja i o nalazu obavijestiti poslodavca.

Najčešća Pitanja O Vikendima i Bolovanju

Pitanja o vikendima tijekom bolovanja često stvaraju nedoumice kod zaposlenika. Evo odgovora na najčešće dileme koje se javljaju u praksi.

Mogu Li Tijekom Bolovanja Putovati Ili Obavljati Druge Aktivnosti

Tijekom bolovanja osoba smije obavljati samo one aktivnosti koje ne ugrožavaju oporavak i ne produžuju trajanje bolovanja. Kretanje i putovanje dopušteni su isključivo ako ne proturječe liječničkim uputama i režimu liječenja. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da osiguranik za vrijeme privremene nesposobnosti mora poštovati upute liječnika te ne smije obavljati aktivnosti koje bi mogle pogoršati zdravstveno stanje.

Ključne smjernice za ponašanje tijekom bolovanja:

• Poštivanje uputa liječnika o kretanju i boravku u kući ili stanu
• Pridržavanje propisanog režima liječenja (terapija lijekovima fizikalne terapije rehabilitacija)
• Izbjegavanje aktivnosti koje bi mogle usporiti oporavak
• Obvezno javljanje liječniku na zakazane kontrolne preglede

Putovanje tijekom bolovanja dopušteno je samo uz prethodnu suglasnost izabranog liječnika. Za promjenu mjesta boravka tijekom bolovanja duljeg od tri dana osiguranik mora zatražiti odobrenje liječnika. Nepridržavanje ovih pravila može rezultirati gubitkom prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja.

Posljedice Zlouporabe Bolovanja

Zlouporaba bolovanja predstavlja ozbiljan prekršaj koji povlači konkretne posljedice za zaposlenika. HZZO provodi redovite kontrole opravdanosti korištenja bolovanja putem ovlaštenih kontrolora koji mogu nenajavljeno posjetiti osiguranika na prijavljenoj adresi.

Najčešći oblici zlouporabe bolovanja uključuju:

• Obavljanje plaćenog rada tijekom bolovanja
• Korištenje bolovanja za privatne poslove koji nisu povezani s oporavkom
• Nepridržavanje propisanog režima liječenja
• Izbivanje s prijavljene adrese bez odobrenja liječnika
• Putovanje bez dozvole liječnika

U slučaju utvrđene zlouporabe, zaposleniku može biti ukinuto pravo na naknadu za vrijeme bolovanja od dana utvrđene zlouporabe. Poslodavac ima pravo pokrenuti stegovni postupak koji može rezultirati opomenom disciplinskom mjerom ili čak otkazom ugovora o radu u težim slučajevima. Dodatno HZZO može zatražiti povrat neosnovano isplaćenih sredstava s pripadajućim kamatama ako je naknada već isplaćena.

Zaposlenici trebaju imati na umu da zakonski propisi predviđaju novčane kazne za nedopuštene aktivnosti tijekom bolovanja. Za teže prekršaje moguće su kazne od 8.000 do 50.000 kuna sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Savjeti Za Korištenje Bolovanja

Pravilno korištenje bolovanja osigurava zaštitu prava zaposlenika i održavanje korektnog odnosa s poslodavcem. Poznavanje osnovnih pravila pomaže izbjeći potencijalne probleme ili nesporazume tijekom perioda privremene nesposobnosti za rad.

Kako Pravilno Otvoriti i Zatvoriti Bolovanje

Otvaranje bolovanja započinje posjetom izabranom liječniku obiteljske medicine koji procjenjuje zdravstveno stanje pacijenta. Liječnik izdaje potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad s točnim datumom početka bolovanja. Ovu potvrdu potrebno je dostaviti poslodavcu u roku od tri dana od otvaranja bolovanja.

Tijekom trajanja bolovanja obavezne su redovite kontrole kod izabranog liječnika prema određenom rasporedu. Propuštanje zakazane kontrole može rezultirati zatvaranjem bolovanja i gubitkom prava na naknadu plaće.

Za zatvaranje bolovanja nužan je ponovni pregled kod liječnika koji utvrđuje prestanak privremene nesposobnosti za rad. Liječnik izdaje potvrdu o zatvaranju bolovanja s točnim datumom prestanka, koju zaposlenik predaje poslodavcu najkasnije dan prije povratka na posao.

Posebnu pozornost treba obratiti na slučajeve kada bolovanje obuhvaća vikend:

• Bolovanje zatvoreno u petak automatski završava s tim danom
• Bolovanje zatvoreno u ponedjeljak obuhvaća i vikend prije toga
• Za zatvaranje bolovanja tijekom vikenda potrebna je posebna dozvola liječnika

Komunikacija s Poslodavcem Tijekom Bolovanja

Pravovremeno obavještavanje poslodavca ključno je za održavanje profesionalnog odnosa tijekom bolovanja. Poslodavca treba obavijestiti o otvaranju bolovanja telefonskim putem već prvi dan izostanka, a potom dostaviti potrebnu dokumentaciju u zakonskom roku.

Tijekom bolovanja, zaposlenik nije dužan otkriti detalje o dijagnozi, ali obvezan je informirati poslodavca o očekivanom trajanju bolovanja. Ova informacija pomaže poslodavcu organizirati poslovne procese tijekom odsustva zaposlenika.

Za duža bolovanja korisno je održavati periodičnu komunikaciju s poslodavcem, posebno kod promjena u prognozi trajanja bolovanja. Komunikacija se može odvijati telefonom, e-mailom ili preko trećih osoba, ovisno o prirodi bolesti i dogovoru s poslodavcem.

Zaposlenik na bolovanju dužan je izbjegavati aktivnosti koje mogu narušiti povjerenje poslodavca:

• Ne preporučuje se objavljivanje fotografija s putovanja ili zabava na društvenim mrežama
• Izbjegavati pojavljivanje na javnim događajima ako priroda bolesti to ne dopušta
• Ne obavljati druge poslove tijekom trajanja bolovanja

U slučaju kontrole bolovanja, zaposlenik treba surađivati s kontrolorima HZZO-a i dati im tražene informacije. Odbijanje suradnje može dovesti do ukidanja prava na naknadu plaće.

Zaključak: Ključne Informacije o Vikendima i Bolovanju

Vikendi i praznici se nedvojbeno računaju u ukupno trajanje bolovanja prema važećim zakonskim propisima. Bolovanje teče u kontinuitetu kroz sve kalendarske dane bez prekida što je ključno za pravilno planiranje povratka na posao.

Razlika između kalendarskih i radnih dana važna je kod obračuna naknade plaće jer se naknada isplaćuje samo za radne dane osim ako zaposlenik redovito radi vikendom. Zaposlenici nisu dužni javljati se liječniku vikendom ali moraju slijediti upute o kontrolama.

Za pravilan obračun bolovanja neophodno je razumjeti da poslodavac isplaćuje naknadu prvih 42 dana dok HZZO preuzima isplatu nakon toga. Pridržavanje svih pravila tijekom bolovanja osigurava ostvarivanje prava na naknadu i izbjegavanje mogućih sankcija.