Ugovor o djelu u radni staž – sve što trebate znati

Mnogi radnici koji povremeno rade preko ugovora o djelu postavljaju si ključno pitanje – računa li im se taj period u ukupni radni staž. Ova dilema postaje još važnija kad se približava vrijeme umirovljenja ili kad trebaju dokazati određeno iskustvo za novi posao.

Ugovor o djelu se ne računa u radni staž jer se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, a radnik nema status zaposlenika već samostalnog izvršitelja određenog zadatka.

Razumijevanje ove razlike može značajno utjecati na planiranje karijere i mirovinske strategije. Postoje međutim određene situacije i načini kako se taj period ipak može priznati ili prebaciti u radni staž kroz specifične procedure.

Što Je Ugovor O Djelu I Kako Se Razlikuje Od Ugovora O Radu

Razumijevanje razlike između ova dva tipa ugovora ključno je za svakoga tko planira svoju profesionalnu budućnost i mirovinu.

Definicija Ugovora O Djelu

Ugovor o djelu predstavlja pravni odnos u kojem se jedna strana obvezuje izvršiti određeni posao ili djelo za drugu stranu uz naknadu. Ovaj tip ugovora reguliran je Zakonom o obveznim odnosima i karakterizira ga projektni pristup – radnik se obvezuje isporučiti konkretan rezultat u dogovorenom roku.

Najvažnije karakteristike ugovora o djelu uključuju:

• Samostalnost izvršavanja – izvršitelj sam organizira svoje radno vrijeme i način rada
• Rezultat kao cilj – plaća se za dovršeno djelo, a ne za utrošeno vrijeme
• Nema radnopravne zaštite – ne postoji pravo na godišnji odmor, bolovanje ili otpremninu
• Privremena priroda – ugovor prestaje kad se djelo završi

Ključne Razlike Između Ugovora O Djelu I Ugovora O Radu

Razlike između ova dva ugovora dramatično utječu na radnikova prava i obaveze, što se najbolje prikazuje kroz praktične primjere.

Praktični primjer: Grafički dizajner koji radi na dizajnu logotipa za tvrtku potpisuje ugovor o djelu – završava projekt u tri tjedna, prima naknadu i završava suradnju. Isti dizajner koji radi 8 sati dnevno u marketinškoj agenciji ima ugovor o radu – prima mjesečnu plaću i doprinose mu uplaćuje poslodavac.

Mirovinski aspekt predstavlja ključnu razliku – dok se godina rada preko ugovora o radu automatski računa u radni staž, period rada preko ugovora o djelu ne utječe na mirovinske bodove niti se računa u uvjete za stjecanje prava na mirovinu.

Da Li Se Ugovor O Djelu Računa U Radni Staž – Osnovni Principi

Osnovni principi računanja radnog staža jasno razlikuju ugovor o djelu od standardnog radnog odnosa. Prema hrvatskom zakonodavstvu, ugovor o djelu se ne računa u radni staž jer ne predstavlja formalni radni odnos.

Pravni Okvir Za Računanje Radnog Staža

Pravni okvir u Hrvatskoj jasno definira kada se period rada može računati u radni staž. Ugovor o djelu se pravno ne smatra radnim odnosom jer se temelji na isporuci određenog rezultata, a ne na obavljanju redovitih radnih zadataka.

Zakonski propisi specificiraju da se radni staž stječe isključivo kroz:

• Ugovor o radu s punim radnim vremenom
• Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom
• Druge oblike formalnog zapošljavanja

Doprinosi za mirovinsko osiguranje se kod ugovora o djelu uplaćuju u mirovinski fond, ali se ne računaju kao vremenski radni staž. Ove uplate utječu na konačni iznos mirovine kroz bodovni sustav, no ne produžuju trajanje potrebnog staža za odlazak u mirovinu.

Hrvatska zakonska regulativa propisuje da poslovi koji imaju obilježja stalnog radnog odnosa (rad pod nadzorom, u fiksnom radnom vremenu, korištenje resursa poslodavca) moraju biti ugovoreni kao radni odnos, a ne ugovor o djelu.

Uvjeti Pod Kojima Se Ugovor O Djelu Može Računati

Uvjeti za računanje ugovora o djelu u radni staž postoje samo u specifičnim iznimkama definiranima zakonom. Nezaposlene osobe i umirovljenici mogu ostvariti staž osiguranja na temelju ugovora o djelu pod određenim uvjetima.

Nezaposlene osobe mogu ostvariti pravo ako:

• Redovito uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje
• Period rada po ugovoru o djelu traje kontinuirano
• Ispunjavaju minimalne uvjete za osiguranje

Umirovljenici koji rade po ugovoru o djelu također mogu proširiti svoj staž osiguranja, što može utjecati na povećanje mirovine. Njihovi doprinosi se računaju prema posebnim pravilima koja omogućavaju dodatno akumuliranje mirovinskih bodova.

Ključni uvjet za sve kategorije je redovito plaćanje doprinosa – bez obzira na to radi li se o poslodavcu koji plaća doprinose ili o samostalnom uplaćivanju od strane izvršitelja ugovora o djelu.

Situacije Kada Se Ugovor O Djelu Računa U Radni Staž

Iako se ugovor o djelu uglavnom ne računa u radni staž, postoje specifične situacije u kojima se ta pravila mijenjaju. Ove iznimke omogućavaju određenim skupinama radnika da ipak ostvare staž osiguranja kroz takve ugovore.

Ugovori O Djelu S Obveznim Mirovinskim Osiguranjem

Nezaposlene osobe mogu ostvariti staž osiguranja kroz ugovor o djelu ako se redovito uplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje. Ova mogućnost se odnosi na sve one koji nemaju aktivni ugovor o radu i oslanjaju se na projektni rad kao glavni izvor prihoda.

Umirovljenici koji rade preko ugovora o djelu također mogu povećati svoj ukupni staž osiguranja. Kada umirovljena osoba prima naknadu za rad obavljen po ugovoru o djelu, uplaćeni doprinosi se računaju u mirovinski staž – što može rezultirati povećanjem mjesečne mirovine.

Ključni uvjet za priznavanje staža je kontinuirano plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Bez redovitih uplata doprinosa, rad po ugovoru o djelu neće se računati u ukupni staž, bez obzira na trajanje ili vrijednost obavljenog posla.

Iznos doprinosa varira ovisno o visini naknade – što je veća naknada za obavljeni posao, to su veći i uplaćeni doprinosi koji se kasnije uračunavaju u mirovinski fond. Ovi doprinosi utječu ne samo na staž već i na konačnu visinu mirovine.

Rad Za Javne Institucije I Državne Tvrtke

Ugovor o djelu u javnom sektoru se ne računa u radni staž ako ispunjava sve karakteristike pravog ugovora o djelu – samostalan rad, bez nadzora poslodavca i bez definiranog radnog vremena. Javne institucije i državne tvrtke moraju poštovati ista pravila kao i privatni sektor.

Problematični su slučajevi kada se ugovor o djelu zloupotrebljava za prikrivanje stvarnog radnog odnosa. Ako osoba radi prema uputama, u radnom vremenu i prostoru poslodavca, tada se takav rad mora tretirati kao pravi radni odnos koji zahtijeva ugovor o radu.

Inspekcija rada može promijeniti status ugovora ako utvrdi da rad ima obilježja radnog odnosa umjesto ugovora o djelu. U takvim slučajevima, poslodavac mora sklopiti ugovor o radu koji se automatski računa u radni staž.

Javne institucije često koriste ugovore o djelu za angažiranje stručnjaka na specifičnim projektima – što je potpuno legitimno sve dok se poštuju zakonski okviri i karakteristike ovakvih ugovora.

Situacije Kada Se Ugovor O Djelu Ne Računa U Radni Staž

Većina slučajeva rada po ugovoru o djelu neće se priznati za radni staž, što može značajno utjecati na mirovinska prava radnika.

Kratkoročni Projektni Poslovi

Kratkoročni projektni poslovi predstavljaju najčešći oblik rada koji se ne računa u radni staž. Ti poslovi obično traju od nekoliko dana do nekoliko mjeseci i nemaju obilježja trajnog radnog odnosa.

Sezonski poslovi poput rada u turizmu ili poljoprivredi tipično se izvršavaju kroz ugovor o djelu. Turistički vodič koji radi samo tijekom ljetnih mjeseci ili berač grožđa tijekom berbe neće steći radni staž za taj period rada.

Jednokratni projekti kao što su izrada web stranice, prevođenje dokumenta ili organizacija događaja također se ne računaju u staž. Grafički dizajner koji napravi logo za tvrtku ili fotograf koji pokrije vjenčanje rade na projektnoj osnovi bez stjecanja radnog staža.

Freelance aktivnosti u kreativnim industrijama rijetko rezultiraju radnim stažem. Copywriter koji piše sadržaj za različite klijente ili konzultant koji pruža savjete tvrtkama najčešće rade putem ugovora o djelu koji se ne priznaje za mirovinu.

Povremeni poslovi bez redovite mjesečne naknade također spadaju u ovu kategoriju. Instruktor glazbe koji drži privatne sate ili održava radionice neće steći staž osiguranja jer rad nije kontinuiran niti ima obilježja radnog odnosa.

Rad Bez Mirovinskog Osiguranja

Rad bez mirovinskog osiguranja automatski znači da se taj period neće računati u radni staž. Ako se doprinosi ne uplaćuju u HZMO, nema osnove za priznavanje staža bez obzira na trajanje rada.

“Rad na crno” ili neevidentirani rad predstavlja najgoriji scenarij za radnika. Čak i ako poslodavac tvrdi da će “to riješiti naknadno”, period rada bez prijave u sustav osiguranja neće se moći priznati kao radni staž.

Studentski poslovi preko studentskih ugovora također se ne računaju u radni staž jer studenti ne uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje. Student koji radi u kafićima ili trgovinama tijekom studija neće steći staž za taj period.

Rad za inozemne tvrtke bez registracije u Hrvatskoj može biti problematičan. Programer koji radi za američku tvrtku putem platforme poput Upwork-a neće steći radni staž u Hrvatskoj ako se doprinosi ne uplaćuju u hrvatski sustav.

Volonterski rad se nikad ne računa u radni staž jer se ne plaća naknada niti se uplaćuju doprinosi. Bez obzira koliko je vrijedan društveno, volonterski rad u udrugama ili humanitarnim organizacijama neće doprinijeti mirovinskim pravima.

Rad po računu bez registracije kao obrtnik ili d.o.o. također može biti problematičan. Ako osoba izdaje račune bez adekvatne registracije poslovanja, taj rad se neće priznati za radni staž jer nema pravnu osnovu za uplaćivanje doprinosa.

Kako Provjeriti Da Li Se Vaš Ugovor O Djelu Računa U Radni Staž

Provjera računa li se ugovor o djelu u radni staž može spasiti od neugodnijih iznenađenja pri odlasku u mirovinu. Evo kako možete točno provjeriti svoj status.

Pregled Dokumentacije I Ugovora

Pregledajte svoje ugovore – ovo je prvi i najvažniji korak koji mnogi preskoče. Mnogi radnici tvrde da imaju ugovor o djelu, a zapravo rade pod ugovorom o radu (ili obrnuto). Potražite u ugovoru ključne informacije:

• Naziv ugovora – jasno mora pisati “Ugovor o djelu”
• Način plaćanja – plaća li se po završenom projektu ili mjesečno
• Radno vrijeme – ima li definirano radno vrijeme od-do
• Lokacija rada – radi li se isključivo u prostorima poslodavca
• Nadzor rada – postoje li detaljne upute o načinu obavljanja posla

Provjerite karakteristike stvarnog rada koji obavljate. Ako radite pod stalnim nadzorom, u fiksno radno vrijeme, na lokaciji poslodavca i po detaljnim uputama – možda imate “skriveni” radni odnos. To znači da bi se vaš rad ipak mogao računati u radni staž.

Sakupite sve dokumente – ugovore, potvrde o plaćanju, račune, dopise. Ova dokumentacija će vam trebati za daljnje korake, posebno ako se odlučite na pravnu zaštitu.

Kontaktiranje HZMO-a Za Potvrdu

Kontaktirajte Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje direktno za službenu potvrdu. HZMO ima konačnu riječ o tome računa li se vaš rad u radni staž. Možete:

• Otići osobno u najbližu HZMO ispostavu s dokumentacijom
• Pozvati na broj 072 894 000 za osnovne informacije
• Poslati zahtjev putem e-servisa na HZMO portalu

Zatražite potvrdu o priznavanju staža i uplati doprinosa za periode kada ste radili po ugovoru o djelu. HZMO će provjeriti jesu li doprinosi stvarno uplaćivani i pod kojim statusom.

Pripremite se na čekanje – službeni odgovor može potrajati nekoliko tjedana. HZMO mora provjeriti sve podatke u svojim bazama i usuglasiti ih s Poreznom upravom.

Ako HZMO potvrdi da se vaš rad ne računa u staž, a sumnjate da je riječ o “skrivenom” radnom odnosu, sljedeći korak je pravna zaštita. Sudski postupak može biti dugotrajan, ali uspješan ishod znači priznavanje cijelog radnog staža unatrag.

Postupak Za Uključivanje Ugovora O Djelu U Radni Staž

Postupak za priznavanje radnog staža vezanog za ugovor o djelu je moguć samo u specifičnim slučajevima i za određene kategorije osoba. Ključno je razumjeti da samo nezaposlene osobe i umirovljenici mogu ostvariti staž osiguranja temeljem ugovora o djelu.

Potrebna Dokumentacija

Zahtjev HZMO-u predstavlja prvi korak u postupku priznavanja staža osiguranja. Nezaposlene osobe i umirovljenici moraju pripremiti kompletnu dokumentaciju koja dokazuje njihov status i pravo na osiguranje.

Rodni list ili izvadak iz matice rođenih služi kao osnovni identifikacijski dokument koji potkrepljuje zahtjev. Ovaj dokument mora biti aktualan i službeno ovjerjen od strane nadležnih institucija.

Dokaz o prebivalištu potvrđuje mjesto stanovanja podnositelja zahtjeva. HZMO zahtijeva uvid u domovnicu ili potvrdu o prebivalištu kako bi verificirao adresu prijavljivača.

Obrazac M-1P za prijavu osiguranja predstavlja ključni dokument koji formalno pokreće postupak. Ovaj obrazac sadrži sve potrebne podatke o vrsti osiguranja i osnovi na koju se traži priznavanje staža.

Ugovor o djelu ili potvrda o izvršenom radu mora jasno specificirati uvjete rada, trajanje angažmana i visinu naknade. Dokumentacija treba potvrditi da su ispunjeni svi uvjeti za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Dokazi o plaćanju doprinosa uključuju račune, potvrde o uplatama ili izvode iz mirovinskog fonda. Kontinuirano plaćanje doprinosa je ključni uvjet za priznavanje staža osiguranja temeljem ugovora o djelu.

Rokovi I Procedure Prijave

Rokovi prijave ovise o vrsti osiguranja i specifičnostima svakog slučaja. HZMO propisuje različite rokove ovisno o kategoriji podnositelja zahtjeva i vrsti osiguranja koje se traži.

Postupak počinje podnošenjem kompletnog zahtjeva s potrebnom dokumentacijom u bilo kojem uredu HZMO-a. Nepotpuni zahtjevi će biti vraćeni na dopunu što može značajno produžiti postupak.

Vremenski okvir za rješavanje zahtjeva kreće se od 30 do 60 dana ovisno o složenosti slučaja. Kompleksniji predmeti koji zahtijevaju dodatnu provjeru dokumentacije mogu potrajati i dulje.

Žalbeni postupak je omogućen u slučaju negativnog rješenja HZMO-a. Podnositelji imaju pravo na žalbu u roku od 15 dana od dostave rješenja o odbačaju ili odbijanju zahtjeva.

Prethodna provjera uvjeta za osiguranje pomaže izbjeći nepotrebne troškove i vrijeme. Preporučuje se kontaktirati HZMO prije podnošenja zahtjeva kako bi se provjerilo ispunjava li osoba sve potrebne uvjete za priznavanje staža.

Troškovi postupka uključuju administrativne takse i moguće troškove pribavljanja potrebne dokumentacije. Važno je unaprijed izračunati sve troškove jer postupak može biti skup, osobito ako zahtijeva dodatne dokumente ili stručna mišljenja.

Prednosti I Nedostaci Računanja Ugovora O Djelu U Radni Staž

Kad se radi o ugovoru o djelu i radnom stažu, situacija je… pa, zamršena kao špageti na tanjuru. Ima svojih dobrih strana, ali i onih koje te mogu ostaviti s glavoboljom.

Finansijske Koristi Za Buduću Mirovinu

Doprinosi se ipak uplaćuju – i to je možda jedina svjetla točka u cijeloj priči. Iako rad po ugovoru o djelu za zaposlene ne produljuje radni staž, doprinosi uplaćeni po tim ugovorima mogu povećati mirovinski fond i samim time potencijalno povećati visinu mirovine.

Umirovljenici imaju posebnu privilegiju koju mnogi ne znaju iskoristiti. Oni koji rade po ugovoru o djelu mogu zatražiti ponovno određivanje mirovine ako imaju dovoljno doprinosa – najmanje godinu dana nakon umirovljenja. To znači da ti dodatni poslovi mogu stvarno povećati mjesečnu mirovinu.

Nezaposlene osobe dobivaju priliku da kroz ugovor o djelu grade svoj mirovinski staž. Za njih se ti doprinosi mogu računati kao puni radni staž, što je prilično dobra stvar ako planiraš dugoročno.

Troškovi su manji za poslodavce i naručitelje u odnosu na redovni radni odnos. Manji doprinosi znače više novca u džepu – barem kratkoročno gledano.

Dodatni Troškovi I Obveze

Doprinosi se ipak moraju platiti – nema tu “besplatnog ručka”. I za ugovor o djelu postoje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što može predstavljati dodatne financijske troškove za naručitelja rada ili izvođača usluge.

Zaposleni kod poslodavca dobivaju kraći kraj jer se njihov rad po ugovoru o djelu ne priznaje kao radni staž. To može utjecati na visinu buduće mirovine i prava iz radnog odnosa – svojevrsna kazna za fleksibilnost.

Manji doprinosi = manja prava u pogledu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Dobro, možda ušteđuješ novac sada, ali dugoročno gledano… možeš ostati kratkih rukava.

Administrativna gnjavaaža može biti prilična. Dokumentacija, prijave, evidencija – sve to košta vrijeme i živce, a ponekad i novac ako angažiraš računovođu.

Neizvjesnost oko priznavanja staža može te ostaviti u nedoumici. Nikad nisi 100% siguran hoće li se tvoj rad računati dok ne dobiješ službeno rješenje od HZMO-a.

Praktični Savjeti Za Poslodavce I Radnike

Navigacija kroz pravne složenosti ugovora o djelu može biti prilično nezgodna… i za poslodavce i za radnike. Evo konkretnih savjeta koji će vam pomoći da se snađete u ovom pravnom labirintu.

Što Trebaju Znati Poslodavci

Dokumentirajte sve detaljno – svaki ugovor o djelu mora jasno definirati da se radi o specifičnom projektu s određenim krajnjim rezultatom. Ako vaš “freelancer” dolazi svaki dan u 8 ujutro i odlazi u 16, sjedi za vašim stolom i koristi vaše alate… pa, možda je vrijeme da preispitate prirodu tog odnosa.

Pazite na “fantomske” radne odnose – inspektori rada imaju nos za otkrivanje lažnih ugovora o djelu. Ako radnik ima redovito radno vrijeme, koristi vaše prostorije, opremu i alate, te je pod vašim stalnim nadzorom, taj ugovor će najvjerojatnije biti prekvalificiran u radni odnos. To znači retroaktivno plaćanje svih doprinosa, kamata i mogućih kazni.

Vodite računa o kontinuitetu – repetitivni poslovi koji se ponavljaju mjesecima mogu signalizirati stvarni radni odnos. Umjesto toga, definirajte jasne projektne ciljeve s konkretnim rokovima.

Poznajte troškove – ako se vaš ugovor o djelu prekvalificira u radni odnos, možete se suočiti s:

• Retroaktivnim plaćanjem doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
• Kamatama na neplaćene doprinose
• Mogućim kaznama od strane inspekcije rada
• Obvezom priznavanja radnog staža radniku

Prava I Obveze Radnika

Definirajte svoj status jasno – ako radite kao nezapošljena osoba ili umirovljenik, ugovor o djelu može se računati u radni staž. No trebate aktivno platiti doprinose za mirovinsko osiguranje – HZMO neće to učiniti umjesto vas.

Čuvajte svu dokumentaciju – svatko tko planira tražiti priznavanje radnog staža mora imati:

• Originalni ugovor o djelu
• Sve račune o plaćenim doprinosima
• M-1P obrazac (ako ste nezaposleni)
• Dokaze o kontinuiranom radu

Prepoznajte “lažni” ugovor o djelu – ako vaš poslodavac:

• Nadzire vaš rad na dnevnoj bazi
• Određuje vam radno vrijeme
• Osigurava radni prostor i alate
• Plaća vam redovitu mjesečnu naknadu

…tada imate pravo tražiti sudsko priznavanje radnog odnosa i retroaktivno računanje radnog staža.

Kalkulirajte troškove – nezaposlene osobe koje rade po ugovoru o djelu plaćaju približno 20% bruto iznosa za mirovinsko osiguranje. To može biti značajan trošak, posebno za manje projekte.

Djelujte proaktivno – ako sumnjate da vaš “ugovor o djelu” ima karakteristike radnog odnosa, ne čekajte godinama. Što prije pokrenete postupak, to je veća vjerojatnost uspješnog ishoda. Zastarjelost može biti vaš najveći neprijatelj u ovakvim slučajevima.

Conclusion

Rad po ugovoru o djelu predstavlja složenu temu koja zahtijeva pažljivo razmatranje svih pravnih aspekata. Iako se ovakav rad općenito ne računa u radni staž to ne znači da nema nikakav utjecaj na mirovinska prava radnika.

Ključ leži u razumijevanju kada i pod kojim uvjetima se takav rad može ipak priznati za radni staž. Nezaposlene osobe i umirovljenici imaju mogućnost graditi svoj mirovinski fond kroz redovito plaćanje doprinosa što može pozitivno utjecati na visinu buduće mirovine.

Za sve koji planiraju raditi po ugovoru o djelu važno je detaljno proučiti uvjete i dokumentirati sve potrebne podatke. Proaktivan pristup i dobro poznavanje svojih prava mogu značajno utjecati na konačni ishod kod priznavanja radnog staža.

Savjet je da se prije potpisivanja bilo kakvog ugovora savjetuju s HZMO-om ili stručnjakom kako bi izbjegli potencijalne probleme u budućnosti.

Frequently Asked Questions

Računa li se rad preko ugovora o djelu u radni staž?

Ne, rad preko ugovora o djelu općenito se ne računa u radni staž jer se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje u okviru radnopravnog sustava. Radnik ima status samostalnog izvršitelja, a ne zaposlenika. Ova činjenica može značajno utjecati na planiranje karijere i mirovinske strategije.

Koja je razlika između ugovora o djelu i ugovora o radu?

Ugovor o djelu definira pravni odnos gdje izvršitelj obavlja određeni posao za naknadu bez radnopravne zaštite i s fleksibilnim radnim vremenom. Ugovor o radu osigurava automatsko računanje radnog staža, plaćanje doprinosa od strane poslodavca, te prava na godišnji odmor i bolovanje.

Postoje li situacije kada se ugovor o djelu ipak može računati u radni staž?

Da, postoje specifične situacije. Nezaposlene osobe i umirovljenici mogu zatražiti priznavanje staža ako redovito uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje i kontinuirano rade. Ključni uvjet je stalno plaćanje doprinosa kroz određeni period.

Koji je postupak za priznavanje radnog staža vezanog za ugovor o djelu?

Potrebno je podnijeti zahtjev HZMO-u uz potrebnu dokumentaciju: identifikacijske dokumente, dokaz o prebivalištu, obrazac M-1P, ugovor o djelu i dokaze o plaćanju doprinosa. Postupak je moguć samo za nezaposlene osobe i umirovljenike.

Mogu li umirovljenici raditi po ugovoru o djelu i računati taj rad u staž?

Umirovljenici mogu raditi po ugovoru o djelu, a doprinosi mogu povećati mirovinski fond što može utjecati na visinu mirovine. Mogu zatražiti ponovno određivanje mirovine nakon rada po ugovoru o djelu, ali to ne produljuje radni staž.

Računa li se ugovor o djelu za javne institucije u radni staž?

Ne, rad za javne institucije i državne tvrtke po ugovoru o djelu ne računa se u radni staž ako ispunjava sve karakteristike pravog ugovora o djelu. Status ugovora može promijeniti inspekcija rada ako utvrdi da rad ima obilježja radnog odnosa.

Koje vrste rada po ugovoru o djelu se neće priznati za radni staž?

Kratkoročni projektni poslovi, sezonski poslovi, jednokratni projekti, freelance aktivnosti, studentski poslovi, rad za inozemne tvrtke bez registracije u Hrvatskoj, volonterski rad i rad po računu bez registracije kao obrtnik se ne priznaju za radni staž.

Kako mogu povećati mirovinu kroz ugovor o djelu?

Iako ugovor o djelu ne produljuje radni staž, doprinosi uplaćeni po tim ugovorima mogu povećati mirovinski fond. To može potencijalno povećati visinu buduće mirovine, posebno za umirovljenike koji mogu zatražiti ponovno određivanje mirovine.