Mnogi umirovljenici u Hrvatskoj često se pitaju koliko će njihova mirovina biti umanjena zbog oporezivanja. Ova tema postaje sve važnija kako se broj umirovljenika povećava, a pravila oporezivanja mijenjaju.
Porez na mirovinu u Hrvatskoj iznosi 12% za mirovine veće od 4.000 kuna mjesečno, dok su mirovine do te granice oslobođene oporezivanja. Umirovljenici također mogu ostvariti dodatne porezne olakšice ovisno o svojoj životnoj dobi i prihodima.
Razumijevanje sustava oporezivanja mirovina ključno je za planiranje financija u trećoj životnoj dobi. Osim osnovne porezne stope, postoje i specifični uvjeti koji mogu značajno utjecati na konačan iznos koji umirovljenik prima na svoj račun. Ove informacije pomoći će vam da bolje planirate svoj umirovljenički budžet i iskoristite sve dostupne porezne pogodnosti.
Što Je Porez Na Mirovinu I Kako Se Izračunava
Razumijevanje oporezivanja mirovine ključno je za sve koji planiraju svoju financijsku sigurnost u mirovini. Sustav ima jasno definirane komponente koje utječu na konačan iznos koji umirovljenik prima.
Definicija Poreza Na Mirovinu
Porez na mirovinu predstavlja obvezni porez koji se naplaćuje od mjesečnih mirovinskih primanja kada oni prelaze određeni prag. Ova vrsta oporezivanja dio je šireg sustava oporezivanja dohotka građana u Hrvatskoj.
Mirovinari su porezni obveznici koji moraju platiti porez ako njihova mjesečna mirovina prelazi 4.000 kuna. Sustav funkcionira na principu da se niže mirovine potpuno oslobađaju porezne obveze – omogućujući osnovnu financijsku sigurnost najugroženijim skupinama umirovljenika.
Porezna obveza nastaje automatski kada se mirovina isplaćuje preko graničnog iznosa. HZMO kao isplatitelj mirovine ujedno funkcionira kao porezni agent koji obračunava i zadržava porez na izvor.
Osnovne Komponente Oporezivanja
Porezna stopa za mirovine iznosi 12% i primjenjuje se samo na dio mirovine koji prelazi neoporezivi prag od 4.000 kuna mjesečno. Ova progresivna struktura osigurava da se porezi naplaćuju proporcionalno visini mirovinskih primanja.
Neoporezivi iznos osigurava da svi umirovljenici s mirovinom do 4.000 kuna ne plaćaju nikakav porez. Ovaj mehanizam štiti najranjivije skupine umirovljenika od dodatnog financijskog tereta.
Obračun poreza vrši se mjesečno na način da se od ukupne mirovine oduzme neoporezivi iznos, a na ostatak primjenjuje porezna stopa od 12%. Na primjer, mirovina od 5.000 kuna rezultira porezom od 120 kuna (5.000 – 4.000 = 1.000 x 12%).
Osobni odbitak može dodatno smanjiti poreznu obvez ako umirovljenik ostvaruje i druge oblike dohotka tijekom godine. Ukupan osobni odbitak za 2024. godinu iznosi 4.800 kuna godišnje.
Godišnji porezni obračun omogućuje povrat preplaćenog poreza ili naplatu dodatnih obveza ovisno o ukupnim prihodima umirovljenika tijekom godine. Ova procedura osigurava preciznost konačnog poreznog opterećenja.
Koliki Je Porez Na Mirovinu Za Različite Iznose Mirovina
Porezno opterećenje mirovine u Hrvatskoj ovisi o visini mjesečnih primanjā — a sve se svodi na jednaku formulu koja se koristi za sve umirovljenike.
Porezne Stope Za Mirovina Do 4.000 Kuna
Mirovine do 4.000 kuna mjesečno uglavnom su oslobođene poreznog tereta zbog povoljnog osobnog odbitka koji štiti najranjivije umirovljenike. Osobni odbitak za 2025. godinu iznosi 600 eura mjesečno (oko 4.500 kuna), što znači da umirovljenici s mirovinama ispod tog praga ne plaćaju porez na dohodak.
HZMO kao porezni agent ne zadržava porez na mirovine koje ne prelaze 4.000 kuna jer je porezna osnovica nakon primjene osobnog odbitka negativna ili nula. Ovakav sustav osigurava da umirovljenici s najnižim primanjima zadržavaju potpunu mirovinu bez ikakvih odbijanja.
Primjer za mirovinu od 3.500 kuna: porezna osnovica nakon osobnog odbitka od 4.500 kuna rezultira negativnim iznosom, pa se porez ne obračunava.
Oporezivanje Mirovina Iznad 4.000 Kuna
Mirovine iznad 4.000 kuna podliježu poreznom obračunu na razliku između visine mirovine i osobnog odbitka od 4.500 kuna. Porez se obračunava po stopi koju određuju lokalne jedinice samouprave — najčešće oko 10,5% (polovica osnovne stope od 21%).
| Visina mirovine | Porezna osnovica | Godišnji porez (10,5%) |
|---|---|---|
| 4.500 kuna | Nema (ispod praga) | 0 kuna |
| 5.000 kuna | 500 kuna | ~53 kuna |
| 6.000 kuna | 1.500 kuna | ~158 kuna |
| 7.000 kuna | 2.500 kuna | ~263 kuna |
Za mirovinu od 4.500 kuna porezna osnovica može biti oko 3.900 kuna godišnje (razlika između ukupne mirovine i osobnog odbitka), što rezultira porezom od približno 390 kuna godišnje ovisno o lokalnoj poreznoj stopi.
Mjesečni obračun poreza HZMO vrši automatski zadržavanjem odgovarajućeg iznosa iz mirovine, dok se godišnji obračun koristi za konačno poravnanje svih poreznih obveza i mogućih povrata preplaćenog poreza.
Vrste Mirovina I Njihovo Porezno Tretiranje
Sve tri vrste mirovina u Hrvatskoj – starosna, invalidska i obiteljska – tretiraju se identično kad je riječ o poreznim obvezama. Porezno opterećenje ne ovisi o vrsti mirovine koju primaju, već isključivo o njezinoj visini.
Starosna Mirovina I Porezne Obveze
Starosna mirovina je najčešći oblik mirovinske potpore i podliježe porezu na dohodak ako prelazi osobni odbitak od 600 eura mjesečno. Umirovljenici čija starosna mirovina ne dostiže ovaj prag uopće ne plaćaju porez na svoje mjesečne primke.
Porezni obračun kod starosne mirovine funkcionira jednostavno. HZMO automatski zadržava porez iz mjesečnih isplata za one koji prelaze prag oporezivanja. Na primjer, ako netko prima starosnu mirovinu od 650 eura, porez se obračunava na razliku od 50 eura prema poreznoj stopi od 10,5%.
Rast mirovina znači da će sve više korisnika starosne mirovine ući u kategoriju poreznih obveznika. To posebno utječe na one koji trenutačno primaju mirovine blizu granice osobnog odbitka jer svako povećanje može aktivirati poreznu obvezu.
Invalidska I Obiteljska Mirovina
Invalidska mirovina tretira se identično kao starosna mirovina kad je riječ o oporezivanju. Nema posebnih poreznih olakšica za invalidske umirovljenike koji primaju mirovinu iznad 600 eura mjesečno. Porez se obračunava po istom principu – na razliku između visine mirovine i osobnog odbitka.
Obiteljska mirovina također ne uživa poseban porezni tretman. Udovice, udovci i drugi korisnici obiteljske mirovine plaćaju porez po istim pravilima ako njihova mirovina prelazi osobni odbitak od 600 eura.
Kombiniranje mirovina može utjecati na poreznu obvezu. Neki umirovljenici mogu istovremeno primati više vrsta mirovina (npr. vlastitu starosnu i obiteljsku), što se ukupno računa za određivanje porezne osnovice.
Porezne stope od 10,5% primjenjuju se jednako na sve tri vrste mirovina u gradovima poput Varaždina, gdje je općinska porezna stopa 21%. Tako invalidski ili obiteljski umirovljenik s mirovinom od 623 eura plaća mjesečni porez od približno 2,41 eura, baš kao i korisnik starosne mirovine.
Osobni Odbitak I Olakšice Za Umirovljenike
Osobni odbitak djeluje kao svojevrsni štit koji štiti najniže mirovine od oporezivanja. Za 2025. godinu, ovaj “porezni kišobran” pokriva svih 600 eura mjesečno – što znači da umirovljenici čija mirovina ne prelazi taj iznos mogu slobodno disati jer neće platiti ni kunu poreza.
Standardni Osobni Odbitak
Standardni osobni odbitak od 600 eura mjesečno vrijedi za sve umirovljenike bez obzira na dob ili tip mirovine. Ovaj iznos predstavlja osnovnu zaštićenu sumu koju država oslobađa od oporezivanja. Kad umirovljenik prima mirovinu do 600 eura, HZMO neće zadržati ni cent za porez – mirovina stiže u punom iznosu na račun.
Izračun postaje zanimljiv tek kad mirovina prelazi magičnu granicu od 600 eura. Porez se obračunava samo na “višak” – onaj dio koji prelazi osobni odbitak. Evo kako to funkcionira u praksi:
| Visina mirovine | Neoporezivi dio | Oporezivi dio | Mjesečni porez (10,5%) |
|---|---|---|---|
| 580 eura | 580 eura | 0 eura | 0 eura |
| 623 eura | 600 eura | 23 eura | 2,41 eura |
| 700 eura | 600 eura | 100 eura | 10,50 eura |
| 800 eura | 600 eura | 200 eura | 21,00 eura |
Porezna stopa koja se primjenjuje na oporezivi dio mirovine iznosi otprilike polovicu lokalne stope poreza na dohodak. U većini hrvatskih gradova to znači oko 10,5% – značajno povoljnije od standardnih poreznih stopa za ostale dohotke. Ova posebna “umirovljenička stopa” još je jedan način na koji država olakšava porezno opterećenje najstarijih građana.
Dodatne Olakšice Za Starije Od 65 Godina
Osobe starije od 65 godina mogu u određenim slučajevima ostvariti dodatne porezne povlastice, iako osnovni osobni odbitak ostaje isti za sve. Ove dodatne olakšice nisu automatske – umirovljenici ih moraju aktivno zatražiti kroz godišnju poreznu prijavu ili direktno kod lokalnih poreznih ureda.
Lokalne samouprave ponekad uvode vlastite olakšice za najstarije stanovnike. Neki gradovi i općine pružaju dodatne odbitke ili potpuna oslobađanja od određenih lokalnih nameta. Primjerice, neki gradovi omogućavaju potpuno oslobađanje od komunalne naknade ili smanjene stope za pojedine usluge.
Dodatne olakšice mogu uključivati i povoljnije uvjete za različite životne situacije. Umirovljenici s invaliditetom, oni koji žive sami ili imaju posebne medicinske troškove često mogu ostvariti dodatne porezne beneficije. Ključ je u tome da se informiraju kod svojih lokalnih poreznih službi o dostupnim mogućnostima.
Važno je napomenuti da se ove dodatne olakšice ne odražavaju automatski u mjesečnim obračunima HZMO-a. Umjesto toga, razlika se najčešće poravnava kroz godišnji porezni obračun, što može rezultirati povratom dijela prethodno plaćenog poreza ili dodatnim olakšicama za sljedeću godinu.
Kako Se Izračunava Porez Na Mirovinu Korak Po Korak
Izračun poreza na mirovinu djeluje kao jednostavan matematički proces koji slijedi jasno definirane korake. Većina umirovljenika proživljava trenutak kada se pita hoće li njihova mirovina biti oporeziva – odgovor leži u preciznom izračunu koji uzima u obzir osobni odbitak i porezne stope.
Postupak Izračuna Porezne Osnovice
Određivanje mjesečnog iznosa mirovine predstavlja prvi korak u procesu oporezivanja. HZMO automatski uzima bruto iznos mirovine koji umirovljenik prima te ga koristi kao polazišnu točku za sve daljnje kalkulacije.
Oduzimanje osobnog odbitka od 600 eura čini drugi ključni korak u procesu. Ovaj iznos djeluje kao zaštitni prag koji oslobađa najniže mirovine od poreznog opterećenja – svaki umirovljenik ima pravo na ovaj odbitak bez obzira na druge okolnosti.
Izračun porezne osnovice nastaje kada se od bruto mirovine oduzme osobni odbitak od 600 eura. Ako je rezultat pozitivan broj, taj iznos postaje porezna osnovica na koju će se primijeniti porezna stopa – negativan rezultat znači da umirovljenik ne plaća porez.
Primjena porezne stope završava postupak obračuna osnovice. Za mirovine se koristi polovina osnovne stope poreza na dohodak, što u većini gradova i općina iznosi oko 10,5% na poreznu osnovicu.
Primjer Izračuna Za Konkretnu Mirovinu
Mirovina od 623 eura mjesečno može poslužiti kao praktičan primjer koji pokazuje kako funkcionira porezni sustav. Ovaj iznos predstavlja tipičnu mirovinu koja tek neznatno prelazi prag osobnog odbitka.
| Korak | Opis | Iznos |
|---|---|---|
| 1 | Bruto mirovina | 623 eura |
| 2 | Osobni odbitak | 600 eura |
| 3 | Porezna osnovica | 23 eura |
| 4 | Porezna stopa | 10,5% |
| 5 | Mjesečni porez | 2,41 euro |
| 6 | Godišnji porez | 28,92 eura |
Porezna osnovica od 23 eura nastaje oduzimanjem osobnog odbitka od bruto mirovine (623 – 600 = 23 eura). Ovaj relativno mali iznos pokazuje kako osobni odbitak efikasno štiti većinu umirovljenika od značajnog poreznog opterećenja.
Mjesečni porez od 2,41 euro rezultat je primjene porezne stope od 10,5% na poreznu osnovicu od 23 eura. Ovaj iznos HZMO automatski zadržava prilikom isplate mirovine te ga preusmjerava poreznoj upravi.
Godišnje porezno opterećenje od približno 29 eura pokazuje ukupnu poreznu obvezu za cijelu godinu. Ovaj primjer jasno ilustrira kako i mirovine koje neznatno prelaze osobni odbitak rezultiraju relativno malim poreznim opterećenjem za umirovljenike.
Obveze Umirovljenika Prema Poreznoj Upravi
Porezne obveze umirovljenika prema Poreznoj upravi ovise o visini njihovih primanja i zahtijevaju pravilno rukovanje dokumentacijom. Znanje o rokovima i procedurama pomaže umirovljenicima izbjeći neočekivane troškove i komplikacije.
Kada Umirovljenici Moraju Podnositi Prijavu
Obveza podnošenja godišnje porezne prijave nastaje kada umirovljenici imaju poreznu obvezu iznad određenih pragova. Umirovljenici s mirovinama koje prelaze osobni odbitak od 600 eura mjesečno moraju podnositi godišnju prijavu ako njihova ukupna porezna obveza premašuje minimalne iznose koje određuje Porezna uprava.
Kombiniranje različitih izvora prihoda automatski stvara obvezu prijave. Umirovljenici koji uz mirovinu ostvaruju i druge prihode – poput rada na nepuno radno vrijeme, iznajmljivanja nekretnina ili dividendi – dužni su podnijeti godišnju poreznu prijavu neovisno o visini mirovine.
Posebne situacije zahtijevaju dodatnu pažnju pri podnošenju prijave. Umirovljenici koji tijekom godine mijenjaju status (iz rada u mirovinu), oni koji primaju mirovinu iz različitih sustava ili imaju prihode iz inozemstva također moraju voditi računa o svojim poreznim obvezama.
Oslobađanje od obveze prijave vrijedi za jednostavne slučajeve. Umirovljenici čija mirovina ne prelazi 600 eura mjesečno i koji nemaju drugih prihoda općenito nisu obvezni podnositi godišnju poreznu prijavu, jer nema porezne obveze za obračun.
Rokovi I Procedure Za Porezne Obveze
Mjesečni predujmovi poreza obračunavaju se automatski kroz HZMO sustav. Porezna uprava izračunava mjesečne ili kvartalne predujmove na temelju prijavljenih prihoda, a HZMO ih zadržava iz mirovine prije isplate umirovljeniku.
Godišnji porezni obračun provodi se do kraja veljače sljedeće godine. Umirovljenici s poreznom obvezom moraju podnijeti godišnju prijavu u roku koji određuje Porezna uprava – obično do kraja ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.
Doplata ili povrat poreza ovisi o konačnom godišnjem obračunu. Ako su mjesečni predujmovi bili veći od stvarne porezne obveze, umirovljenici mogu očekivati povrat viška plaćenog poreza. U suprotnom slučaju, moraju doplatiti razliku u propisanom roku.
Lokalne porezne stope utječu na ukupnu obvezu i procedure. Grad ili općina gdje umirovljenik ima prebivalište određuje lokalnu poreznu stopu koja može varirati od 10,5% do viših vrijednosti, što direktno utječe na konačni iznos poreza i obveze prema lokalnim poreznim uredima.
Obvezno zdravstveno osiguranje priznaje se kao porezno priznat trošak. Umirovljenici mogu odbiti iznos doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje od svoje porezne osnovice tijekom godišnjeg obračuna, što može smanjiti ukupnu poreznu obvezu.
Promjene U Oporezivanju Mirovina Kroz Godine
Sustav oporezivanja mirovina u Hrvatskoj prolazi kroz značajne transformacije koje direktno utječu na džepove umirovljenika. Ove promjene nisu samo broj na papiru – one mijenjaju način na koji ljudi planiraju svoj umirovljenički budžet.
Najnovije Zakonske Izmjene
Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura od 1. siječnja 2025. godine predstavlja najznačajniju promjenu koja je stupila na snagu. Ovaj novi prag znači da umirovljenici čija mirovina ne prelazi 600 eura mjesečno više ne plaćaju porez na dohodak.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak omogućio je ove ključne promjene u poreznom sustavu. Jednostavno rečeno – ako vaša mirovina ne prelazi otprilike 4.500 kuna mjesečno, možete zaboraviti na porezne kalkulacije.
Lokalne samouprave dobile su veću fleksibilnost pri određivanju konkretnih poreznih stopa unutar zakonski propisanih granica. Na primjer, u Varaždinu se primjenjuje porezna stopa od 21% na općenite dohotke, ali na mirovine se obračunava pola te stope – dakle 10,5%.
Promjena je uključila i pojednostavljenje postupaka jer HZMO automatski obračunava i zadržava porez, što znači da većina umirovljenika ne mora voditi brigu o mjesečnim obračunima.
Najavljene Promjene Za Buduće Razdoblje
Praćenje rasta mirovina postalo je prioritet za buduće porezne politike. Kako se mirovine povećavaju, veći broj umirovljenika ponovno će podlijegati oporezivanju – osim ako se prag dodatno ne poveća paralelno s rastom mirovina.
Moguće dodatne prilagodbe poreznih pragova i stopa najavljuju se kako bi se uravnotežilo porezno opterećenje umirovljenika. Ove prilagodbe trebale bi pratiti ekonomske prilike i inflaciju, što znači da će sustav biti dinamičniji nego što je bio dosad.
Posebna pozornost posvećuje se mirovinama ostvarenima prema posebnim zakonima (poput braniteljskih mirovina), gdje se razmatraju dodatne porezne olakšice ili različiti pristup oporezivanju.
Obvezni doprinosi također su u fokusu budućih izmjena jer mogu značajno utjecati na neto iznos mirovine i konačnu poreznu osnovicu. Ove promjene trebale bi omogućiti veće olakšice za umirovljenike koji plaćaju dodatne doprinose.
Digitalizacija poreznih postupaka također je dio planova za buduće razdoblje, što bi trebalo dodatno pojednostaviti proces za umirovljenike koji imaju porezne obveze.
Savjeti Za Optimizaciju Poreznog Opterećenja Mirovina
Optimizacija poreznog opterećenja mirovina nije samo stvar sreće—već pametnog planiranja koje može uštedjeti značajan iznos tijekom godina. S obzirom da se porezne stope mijenjaju, umirovljenici koji razumiju sustav mogu legalno smanjiti svoje obveze.
Legalni Načini Smanjenja Poreznih Obveza
Korištenje svih dostupnih osobnih odbitaka predstavlja osnovnu strategiju koja može značajno smanjiti porezno opterećenje. Osobni odbitak od 600 eura mjesečno za 2025. godinu automatski se primjenjuje, ali mnogi umirovljenici ne znaju da mogu ostvariti dodatne odbitke. Primjerice, uzdržavanje članova obitelji ili troškovi za zdravstvenu skrb mogu dodatno smanjiti poreznu osnovicu.
Strategija kombiniranja prihoda pomaže umirovljenicima koji imaju dodatne izvore dohotka da pametno rasporede svoje financije. Umjesto da sve prihode realiziraju u istoj godini, mogu ih razdijeliti kroz duži period i tako izbjeći više porezne razrede. Ova taktika je posebno korisna za one koji planiraju prodaju nekretnina ili drugih sredstava.
Iskorištavanje olakšica za starije od 65 godina omogućava dodatne porezne beneficije koji se često previđaju. Ove olakšice nisu automatske—umirovljenici ih moraju aktivno zatražiti kroz godišnju poreznu prijavu. Statistike pokazuju da gotovo 40% kvalificiranih umirovljenika ne koristi ove pogodnosti jer nisu svjesni njihovog postojanja.
Odbitak doprinosa za zdravstveno osiguranje direktno smanjuje poreznu osnovicu i predstavlja značajnu uštedu. HZMO automatski oduzima ove doprinose od mirovine prije obračuna poreza, što je već ugrađena optimizacija koju većina umirovljenika koristi bez dodatnog napora.
Pravilno planiranje drugih dohodaka pomaže u održavanju mirovine ispod poreznog praga kad god je to moguće. Umirovljenici koji rade povremeno ili imaju prihode od najma mogu vremenom te aktivnosti kako bi ukupni godišnji dohodak ostao u najpovoljnijoj poreznoj kategoriji.
Planiranje Umirovljenja I Porezne Optimizacije
Analiza visine buduće mirovine omogućava precizno planiranje poreznih obveza prije samog umirovljenja. Umirovljenici koji znaju da će njihova mirovina prelaziti 600 eura mjesečno mogu početi planirati strategije optimizacije još dok rade. Ovo uključuje razmotravanje kada će se umiroviti i kako će organizirati svoje financijske obveze.
Diversifikacija mirovinskih stupova kroz obvezno, dobrovoljno i privatno mirovinsko osiguranje može rezultirati različitim poreznim tretmanima. Drugi i treći mirovinski stup imaju specifične porezne pogodnosti tijekom akumulacije sredstava, što može utjecati na ukupno porezno opterećenje nakon umirovljenja.
Vremenska optimizacija umirovljenja može značajno utjecati na porezne obveze. Umirovljenici koji se odluče umiroviti u određenom dijelu godine mogu bolje iskoristiti godišnje porezne pragove i odbitke. Na primjer, umirovljenje sredinom godine omogućava korištenje punih godišnjih odbitaka za samo šest mjeseci mirovinskih primanja.
Praćenje promjena u zakonodavstvu ključno je za dugoročno planiranje jer se porezni zakoni redovito mijenjaju. Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura u 2025. godini primjer je kako pozitivne promjene mogu utjecati na umirovljenike koji prate zakonske novosti.
Konzultiranje s poreznim savjetnicima preporučuje se za složenije situacije gdje umirovljenici imaju više izvora prihoda ili specifične životne okolnosti. Profesionalni savjeti mogu identificirati prilike za optimizaciju koje pojedinac možda neće primijetiti, posebno kod kombiniranja različitih vrsta prihoda i odbitaka.
Conclusion
Oporezivanje mirovina u Hrvatskoj predstavlja važnu financijsku komponentu koja značajno utječe na životni standard umirovljenika. Sustav s osobnim odbitkom od 600 eura mjesečno efikasno štiti najranjivije skupine, dok osigurava pravednu raspodjelu poreznog opterećenja.
Ključ uspješnog upravljanja poreznim obvezama leži u redovitom praćenju zakonskih promjena i aktivnom korištenju dostupnih olakšica. HZMO-ov automatizirani sustav značajno pojednostavljuje postupke, omogućujući umirovljenicima fokus na planiranje budžeta umjesto kompleksnih obračuna.
Umirovljenici koji razumiju svoj porezni status mogu donijeti informirane odluke o dodatnim prihodima i iskoristiti sve raspoložive pogodnosti. Pravilno planiranje često rezultira značajnim uštedama i većom financijskom sigurnošću u trećoj životnoj dobi.
Frequently Asked Questions
Koliko iznosi porez na mirovinu u Hrvatskoj?
Porez na mirovinu iznosi 10,5% i plaća se samo na dio mirovine koji prelazi osobni odbitak od 600 eura mjesečno (oko 4.500 kuna). Mirovine do tog iznosa su potpuno oslobođene poreza. HZMO automatski obračunava i zadržava porez prije isplate mirovine.
Koje mirovine su oslobođene oporezivanja?
Sve mirovine do 600 eura mjesečno (oko 4.500 kuna) su potpuno oslobođene poreza zahvaljujući osobnom odbitku. To znači da umirovljenici s nižim mirovinama ne plaćaju nikakav porez na dohodak i ne moraju podnositi porezne prijave.
Kako se izračunava porez na mirovinu?
Porez se izračunava tako da se od mjesečne mirovine oduzme osobni odbitak od 600 eura. Na pozitivnu razliku primjenjuje se porezna stopa od 10,5%. Primjer: za mirovinu od 623 eura, porez iznosi samo 2,41 euro mjesečno.
Razlikuje li se oporezivanje različitih vrsta mirovina?
Ne, sve tri vrste mirovina – starosna, invalidska i obiteljska – tretiraju se identično kad je riječ o porezu. Porezno opterećenje ne ovisi o vrsti mirovine, već isključivo o njezinoj visini i primjenjuje se ista porezna stopa od 10,5%.
Moraju li umirovljenici podnositi poreznu prijavu?
Umirovljenici s mirovinama ispod 600 eura mjesečno uglavnom ne moraju podnositi poreznu prijavu. Oni s višim mirovinama moraju podnositi godišnju prijavu ako ukupna porezna obveza premašuje minimalne iznose koje određuje Porezna uprava ili ako imaju dodatne prihode.
Postoje li dodatne porezne olakšice za umirovljenike?
Da, osobe starije od 65 godina mogu ostvariti dodatne porezne olakšice, koje nisu automatske i zahtijevaju aktivno zatraživanje. Također postoje olakšice za uzdržavanje članova obitelji, troškove zdravstvene skrbi i mogućnost odbitka doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Kada stupaju na snagu promjene u oporezivanju mirovina?
Osobni odbitak je povećan s 560 na 600 eura za 2025. godinu. HZMO automatski primjenjuje nova pravila, a umirovljenici ne moraju poduzimati nikakve radnje. Buduće promjene najavljuju se s ciljem daljnjeg smanjenja poreznog opterećenja.
Kako umirovljenici mogu smanjiti porezno opterećenje?
Umirovljenici mogu koristiti sve dostupne osobne odbitke, iskoristiti olakšice za starije od 65 godina, pametno planirati dodatne prihode i diversificirati mirovinskim stupove. Preporučuje se praćenje promjena u zakonodavstvu i konzultiranje s poreznim savjetnicima.
